Svinjsko meso u trgovinama jeftinije od grožđa: 'Ovo je katastrofa, država treba reagirati'

Već tjednima trgovci kao da se natječu tko će svinjetinu – lopaticu, but, vrat – ponuditi po što nižoj cijeni, pa se, primjerice, kilogram svinjske lopatice u jednom domaćem trgovačkom lancu sada može kupiti već za 2,29 eura. Drugi trgovački lanac parira mu svinjskim kareom po cijeni od 2,35 eura za kilogram te vratom od 3,05 eura. Tako je svinjetina postala jeftinija od pojedinih vrsta voća poput crnog grožđa koje se u jednom domaćem lancu sada prodaje za 2,79 eura za kilogram.

Istovremeno, svinjogojci se bore s ograničenjima i drugim posljedicama novog vala afričke svinjske kuge, krijumčarenja svinja iz Srbije u Dalmaciju, a tu su i geopolitička previranja. U Europi je u ovom trenutku od 15 do 20 posto viška svinjskog mesa zbog prestanka odlaska robe u Kinu koja Europi, kao izvozniku svinjskog mesa, time uzvraća udarac zbog carinske politike za automobile.

Negativna bilanca

Veliki europski proizvođač Španjolska se svojim viškovima bila dobro pozicionirala na tržištu Kine i sada je zbog te situacije s njom morala spustiti cijene. Osim Španjolske, meso stiže i iz Francuske, Njemačke, Belgije i Portugala. Samodostatnost Hrvatske je u ovoj proizvodnji sada na oko 50 posto, a hrvatski svinjogojci već godinu i pol uslijed svega imaju gubitke. Mirko Kolić kaže kako su oko 50 eura po tovljeniku u minusu, pa smanjuju proizvodnju. On je svoju smanjio zasad na 30 posto.

– Cijelu takvu situaciju, kao i onu s afričkom svinjskom kugom, koriste trgovački lanci, sve što rade, rade na štetu proizvođača, bez imalo empatije prema ovoj proizvodnji i cijeni naše robe. Trgovci pritišću klaoničare, oni nas, i tako smo već godinu i pol dobrano u minusu. Na burzi je svinjska polovica 1,40 eura, a prevedeno na kilu žive vage, to je 1,12, a kod nas u trećoj zoni 0,92 eura, dok se cijena pojedine »konfekcije« malo podigla, kaže Kolić.

Ukupan uvoz svih vrsta mesa u 2025., podaci su Croatiastočara utemeljeni na više izvora, u odnosu na 2021. povećan je za 18 posto, za koliko je porastao i izvoz mesa, ali u neusporedivo manjim količinama. Ukupna potrošnja svih vrsta mesa povećana je za više od 10 posto s tim da je smanjen udio potrošnje iz domaće proizvodnje, a povećana je potrošnja iz uvoza. Potrošnja svinjskog mesa iz domaće proizvodnje pala je za 5 posto. Nakon ulaska Hrvatske u EU, kontinuirano raste uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Lani mu je vrijednost bila oko 7 milijardi eura i više nego dvostruko je veći u odnosu na 2020. prije inflacije i trostruko veći u odnosu na prvu godinu članstva. Od ukupne vrijednosti uvoza, na uvoz žive stoke i animalnih proizvoda otpada nešto manje od 2 milijarde eura i u ovom sektoru je također ostvaren trostruko veći uvoz. Lani je ostvarena negativna izvozno-uvozna bilanca od oko 3 milijarde eura od čega udio negativne bilance u sektoru stočarstva i prateće industrije iznosi više od 40 posto od ukupne negativne bilance. Od 2014. do 2025. ostvarena je negativna izvozno-uvozna bilanca veća od 16 milijardi eura od čega je vrijednost negativne bilance u sektoru stočarstva i pratećih animalnih proizvoda 7 milijardi. Samodostatnost je u sektorima mesa od ulaska Hrvatske u članstvo EU-a manja za 25 posto. Njezin pad uz rast potrošnje rezultirao je enormnim povećanjem uvoza, pa je uvoz svih vrsta mesa u 2025. u odnosu na 2012. povećan za 237 posto.

Uvoz i pritisci

– Teško je prognozirati dokle će padati te cijene. But je pao ispod 3 eura, trgovci se natječu za svaki cent. U Europi je najveća otkupna cijena svinjskih polovica bila u 2023. – bila je blizu 2,90 do 3 eura, a iza toga je pala u 2024. i 2025. Sada je 1,56, u nas 1,40 eura i ta je otkupna cijena u lipnju bila 11 posto niža u odnosu na europsku. Pad europske cijene posljedica je geopolitike jer je Europa izvoznik svinjskog mesa, najviše u Kinu, koja sada zbog carina na aute uvozi više iz Brazila i Europi se sada remeti tržište gdje su najveći proizvođači Španjolska, Njemačka, Francuska, a Danska više nije. Ovo je katastrofa, državne institucije ne reagiraju, a trebale bi, kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić i ukazuje na cjenovna kretanja koja kažu da su u Hrvatskoj potrošačke cijene svih grupa hrane i bezalkoholnih pića u lipnju na mjesečnoj razini pale za 0,4 posto, a na godišnjoj su bile veće za 0,7 posto. Potrošačke cijene mesa na mjesečnoj razini pale su za 0,1, a na godišnjoj su bile veće za 2,2 posto. Proizvođačke cijene prehrambenih proizvoda u nas su u lipnju na godišnjoj razini bile manje za 2,2 posto, a mesa i mesnih proizvoda manje za oko 5 posto. U Hrvatskoj se i dalje nastavlja višegodišnji veći rast potrošačkih cijena u odnosu na trendove proizvođačkih tj. veleprodajnih cijena. Na razini država članica na mjesečnoj razini potrošačke cijene svih grupa hrane bile su manje za 0,5 posto, a na godišnjoj su bile veće za 1 posto. Potrošačke cijene mesa na mjesečnoj razini pale su za 0,1, a na godišnjoj su bile veće za 3,8 posto.

Svinjogojac Kolić kaže kako su brojni proizvođači u cijeloj toj šumi, uvoza, trgovačkog pritiska, preniskih cijena tuđeg mesa na policama, već odustali.

– Već sam i sam smanjio proizvodnju za trećinu, a do kraja godine ću još više ne promijeni li se nešto. Bolje da se objekt zatvori i hvata paučina te čeka povoljan trenutak, nego ovako, kaže Kolić.

Optimizam ulijeva to što je, kaže, Vlada odlučila da bi svinjogojskom sektoru dala 7 milijuna eura potpore – po tovljeniku 20-ak eura subvencije, a za što se čeka zeleno svjetlo Europe. K tome, dobra vijest za svinjogojce i druge primarne poljoprivredne proizvođače iz Hrvatske poljoprivredne komore koja je izvijestila kako je prošlog tjedna imala uspješan sastanak oko donošenja ključnih odluka vezanih uz intervenciju 73.11, a čime domaća sirovina postaje uvjet za bodovanje u toj mjeri. U HPK-u navode da je Ministarstvo poljoprivrede prihvatilo argumente i zahtjeve Komore, da će ono izmijeniti uvjete bodovanja u intervenciji 73.11 tako da će prednost pri potporama imati oni prerađivači koji u svojoj proizvodnji koriste minimalno 50 % domaćeg mesa, mlijeka, žitarica i druge sirovine s naših polja i farmi.

Apsurdna praksa

– Time se prekida dosadašnja apsurdna praksa u kojoj su se potporama financirali subjekti koji sirovinu u cijelosti uvoze, a da pritom nisu otkupili ni jedan jedini kilogram domaće pšenice ili mesa od hrvatskih seljaka, priopćeno je iz HPK-a gdje naglašavaju kako Komora ne osporava pravo nikome na uvoz sirovina.

– Hrvatska je slobodno tržište, no neprihvatljivo je da se bespovratna novčana sredstva, namijenjena razvoju domaće poljoprivrede, dodjeljuju onima koji u potpunosti ignoriraju domaće proizvođače, naglašavaju u Komori.

– Hrvatska poljoprivredna komora u potpunosti pozdravlja odluku Ministarstva poljoprivrede. Ovaj ishod ne smatramo isključivo pobjedom HPK-a, već jasnim pokazateljem da je ministar poljoprivrede David Vlajčić stao na stranu hrvatskih poljoprivrednika, što nas čini iznimno zadovoljnima i daje snažan vjetar u leđa opstanku hrvatskog sela i sigurnosti hrane na stolovima hrvatskih građana, kaže predsjednik HPK-a Željko Mihelić.

U žarištima epidemije bit će uklonjene sve svinje

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić kazao je da se afrička svinjska kuga proteklog vikenda širila isključivo unutar zona žarišta, zona nadziranja i ograničenja zaštite i nadziranja, i zasad zahvaća relativno malen broj svinja u usporedbi sa zemljama u okruženju.

Na konferenciji za novinare održanoj jučer u Osijeku ministar Vlajčić je ocijenio da je u tim žarištima zaražen velik broj gospodarstava te da se bolest svakodnevno pojavljuje na novima gospodarstvima u tim naseljima.

– Riječ je o ukupno šestotinjak svinja, prijavljenih na gospodarstvima koja su tamo preostala, rekao je Vlajčić dodajući da se intervenira sada kako se ne bi stvorio prostor bolesti da se dalje proširi i kako se ne bi zarazila sva ostala gospodarstva te time otvorila nova žarišta.