Statistički, svaka deveta žena u Hrvatskoj tijekom života oboli od raka dojke, a bolest ne zaobilazi ni mlađu populaciju, upozorava Udruga žena oboljelih i liječenih od raka “Sve za nju”.


“Gotovo 40 posto svih novih dijagnoza raka otkrije se kod osoba mlađih od 65 godina, a rak dojke nije iznimka. Upravo zato je važno prepoznati i pratiti žene s povećanim rizikom koje nisu obuhvaćene nacionalnim programom“, rekla je Hini izvršna direktorica udruge Ljiljana Vukota u povodu mjeseca listopada koji je posvećen borbi protiv raka dojke.




Pozdravila je i proširenje obuhvata programa ranog otkrivanja raka dojke. “Dobra je vijest što se sada na mamografiju pozivaju žene od 49 do 70 godina. Time obuhvaćamo dodatnu skupinu žena koja također nosi značajan rizik“, rekla je.


Naglasila je kako se upravo na primjeru raka dojke vidi koliko sustavno ulaganje u prevenciju, probir i suvremene terapije može spasiti živote jer se “smrtnost od raka dojke u Hrvatskoj kontinuirano smanjuje, za oko 23 posto u posljednjih sedam do osam godina”.


To je, kaže, rezultat učinkovitijih lijekova, većeg odaziva na mamografiju te sve odgovornijeg ponašanja žena koje redovito odlaze na preglede, iako nisu u programu probira.


Iako je liječenje sve dostupnije, u udruzi pacijentica upozoravaju da se i dalje dugo čeka na dijagnostiku i terapiju.


“Pacijentice ne smiju mjesecima čekati dijagnostičke pretrage ni početak terapije. Kod raka dojke svaka odgoda znači veći rizik od širenja bolesti i lošiju prognozu. Zato je presudno da liječenje bude pravodobno, optimalno i personalizirano“, kaže Vukota.


U udruzi ističu i važnost rehabilitacije te psihosocijalne podrške.”Nije dovoljno produžiti život, važno je da on bude kvalitetan. Žene koje se bore s rakom dojke trebaju podršku u svemu što bolest donosi – od fizičkih posljedica liječenja do emocionalnih i socijalnih izazova“.


Prema podacima za 2023., od raka dojke u Hrvatskoj umrlo je 707 žena. Iako je riječ o smanjenju u odnosu na ranije razdoblje, to je i dalje treći najčešći uzrok smrti od raka kod žena, nakon pluća i debelog crijeva.


“Svaka od tih brojki znači izgubljeni život – majku, kćer, sestru ili prijateljicu. Na nama je da učinimo sve kako bi ih bilo što manje“, poručila je Vukota.


U udruzi očekuju da će do kraja godine svi linearni akceleratori i CT simulatori biti u funkciji, čime bi se riješilo pitanje potkapacitiranosti radioterapije, odgoda liječenja i kvarova uređaja.


Ipak, i dalje je, kažu, potrebno razvijati palijativnu skrb, prilagoditi postojeće propise i donijeti nove kako bi se smanjila diskriminacija onkoloških bolesnika.


Vukota je podsjetila da je Nacionalni strateški okvir protiv raka do 2030. godine ključan za daljnji napredak. “U dokumentu su jasno definirane mjere i odgovornosti, a od njegove provedbe ovisi hoće li žene u Hrvatskoj imati jednake šanse za život i kvalitetnu skrb kao njihove vršnjakinje u zapadnoeuropskim zemljama“.


Voditeljica Odjela za tumore dojke Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb Paula Podolski kaže da smo se u pogledu smrtnosti od raka dojke približili EU prosjeku.


“Manja smrnost rezultat je ranog probira i sve dostupnijeg liječenja, a incidencija prati stopu zapadnoeuropskih zemalja. I u ostalim razvijenim zemljama uočen je porast incidencije raka dojke kod mladih žena između 30 i 40 godina života.


Nitko nema odgovora zašto je to tako, ali vjerojatno je riječ o načinu života i okolišnim čimbenicima”, rekla je Podolski.