Sve više europskih zemalja zabranjuje društvene mreže mlađima od 15 godina. Hoće li Hrvatska slijediti isti put?

Europska komisija pozvala je države članice da već do kraja ove godine uvedu provjeru dobi na internetu.

Glenn Micallef, povjerenik za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport, naglasio je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, na kojoj je tema bila zaštita sigurnosti djece i njihovog mentalnog zdravlja na društvenim mrežama, da sve veći broj adolescenata ne uspijeva kontrolirati prekomjerno vrijeme koje provodi na društvenim mrežama. Ustvrdio je kako EU već ima jedan od najambicioznijih okvira za zaštitu maloljetnika na internetu i dodao da se na temelju Akta o digitalnim uslugama (DSA) već vode procesi protiv velikih kompanija za koje se sumnja da su ciljano dizajnirale svoje društvene mreže kako bi stvarale ovisnost ili nisu primjereno reagirale da bi spriječile pristup mlađima od 13 godina.

Sustav spreman

Povjerenik Micallef je naglasio da je Komisija pripremila sustav za provjeru dobi koje je sad dostupno svim državama i platformama, pa je pozvao članice da ga brzo uvedu. U raspravi je sudjelovao hrvatski zastupnik pučana Tomislav Sokol koji je pozvao na uvođenje jedinstvene europske digitalne dobne granice ispod koje bi pristup društvenim mrežama bio dopušten isključivo uz izričito roditeljsko dopuštenje, a da za mlađe od 13 bude zabranjen pristup.

Nedavna kontroverzna izjava danske premijerke Mette Frederiksen kako bi, da danas ima malu djecu, radije voljela da puše nego da imaju i koriste društvene mreže, raspirila je raspravu u Europi o sigurnosti maloljetnika na internetu. Iako se Frederiksen brzo ispričala zbog izjave, njezina je poruka jasna: tradicionalne opasnosti pale su u drugi plan pred novom prijetnjom koja izravno uništava mentalno zdravlje mladih. Danska stoga ne želi čekati i traži potpunu zabranu društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina. Tim potezom predvodi skupinu država članica koje ne čekaju odluke iz Bruxellesa, nego same uvode nacionalna dobna ograničenja.

Milana Brkić, savjetnica za Akt o digitalnim uslugama (DSA Officer) Europske komisije u Hrvatskoj, objašnjava da se zaštita maloljetnika na internetu u Europskoj uniji primarno uređuje tim aktom.

Nacionalna ograničenja

Akt o digitalnim uslugama ne uvodi zabranu korištenja niti propisuje dobnu granicu za pristup društvenim mrežama, nego obvezuje platforme da osiguraju visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika. Istovremeno, sve veći broj država članica uvodi nacionalna dobna ograničenja, poput Francuske, Španjolske ili Italije.

Val radikalnih zakonskih izmjena ubrzano se širi Europom, potaknut najnovijim podacima Svjetske zdravstvene organizacije i Europske komisije prema kojima se čak trećina adolescenata osjeća anksiozno, utučeno ili izolirano zbog utjecaja algoritama. Osim Danske koja cilja na granicu od 15 godina, Grčka je već službeno potvrdila da od 1. siječnja 2027. uvodi potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina, a u provedbi planira koristiti državnu aplikaciju »Kids Wallet«. Španjolska ide korak dalje i zakonskim reformama postavlja granicu na 16 godina, prebacujući potpunu pravnu i financijsku odgovornost na tehnološke tvrtke koje dopuste registraciju maloljetnika.

U Norveškoj se do kraja godine očekuje slanje prijedloga parlamentu kojim bi se pristup mrežama zabranio djeci mlađoj od 16 godina, s jedinstvenim pravilom da cijele školske generacije dobivaju pristup tek u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 16. Slične stroge zakone u dobnim granicama između 14 i 15 godina ubrzano pripremaju i Austrija, Finska, Poljska te Švedska.

U tom procesu Hrvatska je za sada pasivna. Prema riječima Milane Brkić, Hrvatska ne planira uvesti strogo nacionalno dobno ograničenje, iako je u jesen bilo nekih inicijativa od strane stranke Možemo!. Službena domaća politika s druge strane radije čeka zajednički europski okvir.

Kako bi se spriječilo da svaka država donosi svoja pravila, stručni panel Europske komisije za zaštitu djece na internetu nedavno je održao ključni, završni sastanak. Brkić najavljuje da ćemo u srpnju saznati zaključke i preporuke tog tijela, napose onih koji se tiču dobnih ograničenja i sustava za provjeru dobi. To će vjerojatno poslužiti kao temelj za jedinstvenu odluku na razini cijelog EU-a kako bi se riješio problem trenutne fragmentacije. Dugoročno rješenje na europskoj razini očekuje se kroz sustav provjere dobi koji će se temeljiti na Europskom digitalnom novčaniku (EU Digital Identity Wallet).

Istraga tehnoloških divova

Dok se čeka jedinstveni paket pravila, Europska komisija pritišće tehnološke divove istragama. Milana Brkić napominje da službene kazne još nisu izrečene platformama koje primarno koriste djeca, već su pod povećalom i pred kaznama X i Temu. Međutim, Europska komisija je već pokrenula službene istrage protiv Snapchata i TikToka, objavila preliminarne nalaze protiv Mete i TikToka te uputila stroga upozorenja velikim porno platformama – i to primarno zbog nepoštovanja principa i sustava provjere dobi korisnika.