Foto: Sergej Dreschler/NL
U posljednjih 10 godina zabilježen je porast djece koja trebaju logopeda. Procjenjuje se da u Hrvatskoj njihovu pomoć treba između 30 i 40 posto djece predškolske dobi i 15-ak posto djece školske dobi, a problem je što logopeda nema dovoljno.
Potpredsjednica Hrvatskog logopedskog društva (HLD) Kristina Majić navela je neke od razloga zbog kojih je u posljednjih 10 godina zabilježen porast broja djece koja trebaju logopeda.
“Više je razloga, a među njima je i bolja medicinska skrb u perinatalnom periodu (za skupinu djece s faktorima rizika koji se utvrđuju već tijekom trudnoće), razvijenost standardizacije mjernih instrumenata koji se koriste u logopedskoj obradi, bolja opća informiranost, veća svijest roditelja o važnosti rane intervencije”, objašnjava.
Majić dodaje da se uz navedene razloge svakako treba istaknuti i da djeca u razvijenim sredinama često nisu dovoljno aktivna te provode previše vremena pred ekranima, odnosno smanjeno je vrijeme koje dijete provodi u aktivnostima koje potiču razvoj komunikacije, jezika i govora, a to posljedično upravo djeluje na razvoj tih istih vještina.
Prema dostupnim informacijama u Hrvatskoj nedostaje oko 200 logopeda, dok u Gradu Zagrebu nedostaje oko 50 logopeda kako bi se zadovoljile trenutne potrebe.
“Najviše logopeda nedostaje u Ličko- senjskoj županiji, Šibensko-kninskoj, zatim Dubrovačko-neretvanskoj, Primorsko goranskoj, Istarskoj, Zadarskoj i Sisačko-moslavačkoj. Najbolja zastupljenost je u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, gdje radi oko 55 posto svih magistara logopedije u RH”, objašnjava Majić.
Posao logopeda obavljaju i osobe bez stručnih kvalifikacija
Zbog teže dostupnosti logopeda putem HZZO-a, mnogi roditelji vode djecu u privatne logopedske prakse koje za sada nisu u potpunosti usklađene sa svim propisima struke jer nema zakona ni komore koja te propise donosi, kaže Majić.
“Trenutno logopedi u privatnim praksama sami vode brigu o standardima vlastitog rada te svoj rad obavljaju kroz obrte ili firme”, objašnjava.
Majić je rekla i da je bilo slučajeva da posao logopeda obavljaju osobe bez stručnih kvalifikacija.
“Najveći broj takvih slučajeva je zabilježen u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a radi se o osobama koje se predstavljaju kao logopedi, a educirali su se na Fakultetu društvenih znanosti dr. Milenka Brkića u Međugorju u BiH. Te diplome zbog nedostatka kvalifikacija i standarda obrazovanja nisu priznate u RH”, rekla je Majić.
Savjetovala je roditeljima da kvalificiranog logopeda mogu prepoznati tako što na uvid mogu zatražiti diplomu magistra logopedije. Napomenula je i da će se u budućnosti to rješavati važećom licencom za rad.
Majić je i članica radne skupine za izradu Nacrta prijedloga zakona o logopedskoj djelatnosti koje je osnovalo Ministarstvo zdravstva.
“Planirano je da Zakon o logopedskoj djelatnosti bude donesen u jesen ove godine. Najvažnija pitanja koja bi se Zakonom regulirala su: definiranje kompetencija i kvalifikacija potrebnih za obavljanje logopedske djelatnosti, uvođenje licenciranja i relicenciranja kroz trajne edukacije za magistre logopedije, reguliranje rada za privatnu logopedsku praksu te ujednačavanje standarda logopedske djelatnosti na razini svih sustava u kojima magistri logopedije rade”, objasnila je.
Trenutno u Hrvatskoj studij logopedije postoji u Zagrebu i Rijeci, a najavljivano je i pokretanje studija logopedije na Splitskom sveučilištu u jesenskom roku, akademske godine 2024/2025. Na pitanje hoće li doći do realizacije studija u navedenom roku Sveučilišta u Splitu neodređeno je odgovorilo.
“Sveučilište u Splitu ulaže velike napore u pokretanje studija logopedije na našem Sveučilištu, s obzirom na deficitarnost logopeda i interes maturanata za studij. U skladu s tim u intenzivnoj smo komunikaciji sa Sveučilištem u Zagrebu i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom (ERF). Kada se ispune svi preduvjeti za pokretanje studija, zainteresirani kandidati za ovaj studij bit će pravovremeno obaviješteni o detaljima programa i uvjetima studiranja.”
Nedostaje i logopeda za odrasle
Ni dostupnost logopeda za odrasle osobe u Hrvatskoj nije značajno bolja, o čemu se više govorilo ovih dana budući da je lipanj mjesec svjesnosti o afaziji (jezični poremećaji) te su tim povodom HDL i EFR organizirali više događaja.
Odrasle osobe najčešće trebaju logopeda zbog moždanog udara, različitih neurodegenerativnih bolesti, infekcija i tumora mozga te traumatskih ozljede mozga.
Predsjednica HLD-a Karolina Lice kaže da je u Hrvatskoj trenutno zaposleno oko 1100 logopeda od kojih je 35-40 posto zaposleno u zdravstvenom sustavu. Od njih svega oko 5 do 6 posto provodi logopedsku terapiju jezično-govornih poremećaja kod odraslih osoba.
“Ta brojka logopeda u radu s odraslima nije dostatna. Trenutno posebno nedostaje logopeda na jedinicama intenzivnog liječenja u bolnicama i logopeda u domovima zdravlja. Međutim problem je i u regionalnoj dostupnosti logopeda”, objasnila je Lice.
Kao pozitivan pomak Lice je istaknula da je otvorena nova mreža javnozdravstvene službe kojom je predviđeno otvaranje 135 novih radnim mjesta za logopede u okviru primarne zdravstvene zaštite odnosno u domovima zdravlja.
“Ono što nam još uvijek nedostaje je logopedska patronaža za pacijente koji su teže pokretni ili nepokretni zbog smanjene mobilnosti ne mogu doći u logopedske ambulantne i ostvariti pravo na logopedske usluge”, upozorila je Lice.
Piše: Kristina Gaćarić
najnovije
najčitanije
Zadar
NOVI ČLANOVI
Odlukom župana Božidara Longina imenovani novi članovi Kazališnog vijeća
Svijet
predsjednički izbori
Kći bivšeg američkog republikanskog predsjednika podržala Kamalu Harris
Zadar
PROSLAVA
Svečana misa za 1000 lovaca po prvi put u Zadru, donosimo program
Košarka
NEBOJŠA BELIĆ
Muzej zadarske košarke prisjetio se legendarnog dužnosnika: ‘Počivao u miru Božjem…’
Svijet
stravična situacija
U španjolskim poplavama život izgubilo više od 50 ljudi
Hrvatska
obitelj ogorčena
Dječak jedva preživio nakon rutinske operacije: ‘Zašto mi ga puštaš dok krvari…’
Scena
MATS HUMMELS
Njemački nogometni velikan koji ima vile u Posedarju pozirao s novom curom
Zadar & Županija
suhe špine
U srijedu bez vode dio Zadra i Zemunika Donjeg
Županija
CESTA D8
Napokon završena prometna studija kritične točke u Murvici
Nogomet
1. ŽNL