Svakog sata u Hrvatskoj jedna osoba premine od iznenadnog srčanog zastoja

„Prema procjenama u Hrvatskoj svakoga sata jedna osoba premine od iznenadnog srčanog zastoja ili oko 9.000 osoba godišnje. Čak 80% srčanih zastoja događa se izvan zdravstvenih ustanova.

Da bismo prekinuli ovaj negativni trend važno je dodatno educirati javnost o osnovnim postupcima oživljavanja koji se pokazuju kao učinkovita mjera s visokim postotkom preživljavanja ugroženih osoba do dolaska tima hitne medicinske pomoći.

Stoga, u sklopu reformskog projekta „Javne ustanove – Prijatelji zdravlja“, planiramo uvođenje edukacije o kardiopulmonalnoj reanimaciji u obrazovne ustanove kako bismo obuhvatili i mlađu dobnu skupinu u zajednici, ali i šire daljnjim iskoracima u zajednici“, izjavio je ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med., povodom obilježavanja Svjetskog dana ponovnog pokretanja srca te je iskazao podršku Zakladi „Hrvatska kuća srca“ koja je u suradnji sa Studentskom udrugom StEPP u sklopu akcije „Oživi me“ do sada educirala više od 7.500 građanima o osnovnim postupcima oživljavanja.

Kod prekida rada srca, ključni organi ostaju bez opskrbe kisikom, a najosjetljiviji na nedostatak kisika je mozak. Već nakon 4 minute nastaju trajne promjene na stanicama mozga, a svake minute nepružanja pomoći izgledi za preživljavanjem smanjuju se za 10 do 12%. Stoga je osobito važno podignuti svijest svih građana i dodatno ih upoznati s osnovnim mjerama održavanja života kako bi mogli prepoznati srčani zastoj i pravodobno pružiti pomoć.

„Srčani zastoj može se dogoditi bilo kome, bilo kada i bilo gdje, a za preživljenje osobe sa srčanim zastojem ključno je što ranije pozvati hitnu medicinsku pomoć i započeti postupak oživljavanja.

Ne zaboravimo da je Hrvatska zemlja visokog kardiovaskularnog rizika, a u ukupnoj smrtnosti, smrtnost od kardiovaskularnih i drugih cirkulacijskih bolesti ima udjel od 39%.

Kako je u spašavanju ljudskog života pri srčanom zastoju ključna kardiopulmonalna reanimacija prije dolaska tima hitne medicinske službe, činimo međuresorni iskorak i planiramo uvođenje edukaciju o kardiopulmonalnoj reanimaciji u obrazovne ustanove i šire kako bi svaka osoba u zajednici, bez obzira na dob, mogla ‘odigrati glavnu ulogu’ u spašavanju nečijeg života“, dodatno je objasnio ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med.

Skandinavske zemlje već desetljećima provode edukaciju građana o osnovnim postupcima oživljavanja te kod njih čak 60% građana zna pružiti prvu pomoć kod srčanog zastoja, a preživljenje je visokih 40 do 60%.

„Naš je cilj stati uz bok sa skandinavskim zemljama upravo dodatnim povezivanjem obrazovnih ustanova, ali i cjelokupne zajednice s vodećim institucijama u tom području – Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu, Hrvatskim Crvenim križem, Hrvatskim kardiološkim društvom te Zakladom „Hrvatska kuća srca“, Studentskom udrugom StEPP i drugim stručnim društvima koja aktivno promiču važnost kardiopulmonalne reanimacije.

Takvim međuresornim i multidisciplinarnim pristupom predodređeni smo pokrenuti što više srca i spasiti što više života naših građana. Jer Zdravlje je prvo, jer pacijent mora biti u središtu zdravstvenog sustava i naše zajednice“, zaključio je ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med.