Stižu velike izmjene Obiteljskog zakona

Izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona, koje su u javnoj raspravi do sredine listopada, uklonit će se osnovni uzroci zbog kojih je Ustavni sud ukinuo dio odredaba tog zakona, koje prestaju važiti 31. prosinca ove godine, a odnose se na dobrovoljnost obiteljske medijacije, utvrđivanje majčinstva i očinstva, dvojbe vezane uz svakodnevnu skrb o djetetu, ali i zaštitu djeteta izloženog obiteljskom nasilju.

Ustavni je sud, podsjetimo, odlukom od 18. travnja ukinuo dio odredaba Obiteljskog zakona zbog nesuglasja s Ustavom i obvezao zakonodavca na usklađenje do kraja godine.

Osim usklađivanja s Ustavom, izmjene će uskladiti Obiteljski zakon i s Konvencijom Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, sa Zakonom o izvanparničnom postupku, Zakonom o parničnom postupku, Zakonom o uvođenju eura kao službene valute i Zakonom o socijalnoj skrbi, a povećat će se pravna sigurnost i osigurati ujednačena primjena zakona.

Stručni nadzor

Tako će, na primjer, Hrvatski zavod za socijalni rad u slučaju saznanja o postojanju nasilja u obitelji ili ako procijeni da u okolnostima konkretnog slučaja zajednički sastanak ne bi bio svrhovit, provoditi odvojene razgovore sa strankama, a neće se, kao dosad, inzistirati na obiteljskoj medijaciji.

Napušta se obveza sudjelovanja bračnih drugova na prvom sastanku obiteljske medijacije te se bračnim drugovima omogućuje nesmetan pristup sudu, neovisno o tome jesu li sudjelovali u obiteljskoj medijaciji.

U slučaju obiteljskog nasilja, sudu se daje mogućnost da produži trajanje nadzora stručne osobe prilikom susreta jednog od roditelja s djetetom do dodatnih šest mjeseci. Time se štiti dobrobit djeteta kod sumnje na nasilje ili zlostavljanje djeteta koje još nije dokazano ili treba još vremena da bi se uspostavio odnos djeteta i roditelja bez nadzora.

U Obiteljski zakon ulazi i odredba po kojoj se povredom osobnih prava djeteta podrazumijeva i izloženost djeteta nasilju u obitelji te je tako svatko dužan prijaviti Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb tjelesno ili mentalno nasilje, spolne zloupotrebe, zanemarivanje, zlostavljanje ili izrabljivanje te izloženost djeteta nasilju u obitelji jer takvo nasilje predstavlja posebno tešku povredu osobnih prava djeteta.

Prvi put se propisuje da će sud prije donošenja odluke o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi i viđanju djeteta s drugim roditeljem, uzeti u obzir postojanje nasilja u obitelji.

Priznanje majčinstva

U izmijenjeni zakon vraća se priznanje majčinstva, tako što se uvodi neoboriva presumpcija majčinstva, a u slučaju neutvrđenog ili pogrešno upisanog podrijetla djeteta moguće je voditi spor za osporavanje majčinstva ili priznati majčinstvo.

Radi sprečavanja moguće zlouporabe instituta priznanja majčinstva, kao dodatni kontrolni mehanizam pri upisu u maticu rođenih traži se suglasnost Hrvatskog zavoda za socijalni rad u svakom pojedinom slučaju.

Priznanje očinstva produžuje se na 300 dana od prestanka braka, a ako je majka sklopila kasniji brak, za priznanje očinstva potreban je pristanak majke i njezina novog muža. U praksi je takvo priznanje bilo moguće samo prije upisa djeteta u maticu rođenih, odnosno prije upisa bračnog očinstva. U slučaju da očinstvo djeteta nije utvrđeno priznanjem, djetetovim ocem smatra se majčin muž.

Udruge koje se bave zaštitom žrtava obiteljskog nasilja objeručke su pozdravile mjere koje donosi ovaj zakon, no njime nisu zadovoljni u udrugama koje zastupaju istospolne zajednice.

»Zakon o životnom partnerstvu navodi da su istospolne zajednice u Hrvatskoj obiteljske zajednice, a u ovih devet godina provedbe tog zakona mnogi su istopolni partneri oformili svoje obitelji s djecom te zaslužuju da budu prepoznati u Obiteljskom zakonu«, poručio je u svom komentaru u e-savjetovanju Ivan Zidarević iz Europske civilne inicijative Zagreb.

– Znamo da nema političke volje da istospolne zajednice uđu u Obiteljski zakon. Nije to samo pitanje ovog zakona, trebalo bi Ministarstvo uprave mijenjati rodne listove…

Obiteljski zakon i ne bi trebalo mijenjati kad bi se Zakonom o državnim maticama uvela opcija rodnog lista za dva roditelja, pa bi se tako olakšalo posvajanje i priznavanje rodnih listova iz inozemstva.

Idealno bi bilo da se Obiteljski zakon promijeni u smislu da se češće koriste roditelji kao pojam, umjesto pojmova oca i majke, smatra Daniel Martinović iz Duginih obitelji.