Visoke temperature mogu pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti.


Između ostaloga, savjetuje se rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine, jer se znojenjem gubi više tekućine, čime dolazi do dehidracije, piti negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera, izbjegavati boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima.


Osobe koje rade na otvorenom  trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i unositi tekućinu svakih 30 minuta, nositi laganu i svijetlu odjeću od prirodnih materijala te zaštititi glavu od direktnog sunca.




Važno je rashladiti prostor u kojem se živi koristeći hladniji noćni zrak, a danju zatvoriti prozore i spustiti rolete, naročito one koje su okrenute prema suncu.


Trebalo bi isključiti što je više moguće električnih uređaja u domu, izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana i naporan fizički rad ili ga obavljati u najhladnije doba dana, što je obično u ranim jutarnjim satima.




Djecu i životinje ne smije se ostavljati u parkiranom vozilu.


Važno je i redovito koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja.


Tijekom velikih vrućina najvažnije je izbjegavati putovanja u najtoplijem dijelu dana te redovito unositi tekućinu kako bi se spriječila dehidracija.


Ne krećite na put bez vode, upozorava se u priopćenju Ravnateljstva civilne zaštite. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi. Dehidracija predstavlja ozbiljnu opasnost za zdravlje u danima kada su iznimno visoke temperature, a pojačano znojenje dovodi do gubitka vode koju je potrebno nadomjestiti.