Sopta: Spreman sam se povući s mjesta predsjednika uprave Jadrolinije

Nakon što je jučer, po objavi Izvješća o rezultatima istrage nesreće na brodu Lastovo, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio kako će na Skupštini Jadrolinije 11. veljače zatražiti razrješenje i opoziv predsjednika uprave te kompanije Davida Sopte, Sopta se oglasio izjavom u kojoj ističe kako je spreman povući se s čelnog mjesta nacionalne putničke brodarske kompanije.

U Izvješću su, kao odgovorni za tragediju u Malom Lošinju u kojoj su, prilikom pada ulazno izlazne rampe trajekta Lastovo smrtno stradala trojica članova posade broda, označeni upravo David Sopta i Jadrolinija, zbog neprovođenja sustava upravljanja sigurnošću(SUS) na brodu, te tadašnji zapovjednik “Lastova”, kapetan Goran Đolonga.

– Uvažavajući sve okolnosti, spreman sam povući se s mjesta predsjednika Uprave Jadrolinije te ću prihvatiti sve zaključke Skupštine Društva. Koristim priliku da još jednom izrazim duboko žaljenje obiteljima naših kolega pomoraca za koje danas potpisujemo nagodbu o isplati pomoći čime će obitelji dobiti sve što ih zakonski pripada, a od Jadrolinije i dodatnu potporu. Iako osobno ne osjećam krivnju za tragediju koju je uzrokovalo, u skladu s objavljenim izvješćem, više različitih čimbenika, osjećam moralnu odgovornost od prvog dana. Sukladno tome moj mandat stavljen je na raspolaganje odmah na dan nesreće, poručio je danas David Sopta.

Prema izvješću Ministarstva, u Jadroliniji sustav upravljanja sigurnošću (SUS) nije u cijelosti uspostavljen, sukladno europskoj Uredbi o provedbi Međunarodnog pravilnika upravljanja sigurnošću, zbog čega se predlaže pokretanje prekršajnog postupka protiv same kompanije i Davida Sopte, predsjednika uprave, kao osobe izravno zadužene za provedbu sustava upravljanja sigurnošću, pod čijim izravnim rukovodstvom djeluje Ovlaštena osoba SUS-a (DPA). Zapovjednik Đolonga je, stoji nadalje u zaključku, “prekršio odredbe ISM poslovnika broda Lastovo kojima se propisuju odgovornosti pojedinih članova posade u obavljanju operativnih zadaća vezano uz sustav pramčane rampe. Osim njih dvojice, pokretanje prekršajnog postupka predloženo je i protiv same kompanije Jadrolinija, zbog manjkavosti u sustavu upravljanja sigurnošću, od kojih je najznačajnija u konkretnom slučaju to što na brodu Lastovo nije bilo nikakvih dokumenata koji bi kapetanu i posadi ukazivali da može doći do pada ulazno izlazne pramčane rampe kada je hidraulički sustav za njeno podizanje i spuštanje isključen.