Sanja Radolović na konferenciji za novinare u Saboru kazala je da je inflacija u Hrvatskoj postala ‘beskrajni dan’, a MMF je rasplinuo pozitivnu atmosferu premijera Plenkovića i njegove Vlade, snizivši prognozu gospodarskog rasta RH, ali je u bitnome povećao projiciranu stopu inflacije.


„Kako uopće više možemo vjerovati Andreju Plenkoviću i ministru financija Tomislavu Ćoriću koji su već u prvom kvartalu potpuno pogrešno projicirali stopu rasta inflacije na 2,8 posto, a ona je u eurozoni porasla na 4,8 posto, čime smo postali neslavni prvaci i rekorderi”, zapitala je.




Naglasila je da su tri glavne komponente inflacije hrana, energenti i krov nad glavom, a kada je riječ o potonjem, DZS je objavio da su cijene stanova u Hrvatskoj brutalno porasle, u posljednjih pet godina za 60 posto, a samo prošle godine 14,1 posto.


„Nevjerojatno je da su Vlada i resorni ministar Branko Bačić prošle godine donijeli Nacionalni plan stambene politike, obećavši hrvatskim građanima da im krov nad glavom više neće biti nedosanjani san i da će im to biti ono što im je Ustavom zagarantirano, pravo na dom, no, u Hrvatskoj danas mlada, kreditno sposobna obitelj ne može si priuštiti kvadrat stana jer im to znači dužničko ropstvo s mjesečnom ratom od 1200 eura na 30 godina”, upozorila je.


Navela je i da inflacija u Hrvatskoj ne pogađa sve isto i da ona za umirovljenike, s najnižim mirovinama u EU, ne iznosi 4,8 nego 48 posto.


Boris Piližota je ustvrdio da inflacija u Hrvatskoj nije samo ekonomski problem nego je rezultat političkih odluka. „Cijene kod nas rastu zato što Hrvatska sve više ovisi o uvozu, godišnje uveze hrane za oko 6,5 milijardi eura, pri čemu je taj trend uzlazan, a ovisnost o uvozu se konstantno povećava. Zato imamo apsurdnu situaciju – izvozimo pšenicu, a uvozimo kruh, izvozimo telad, a uvozimo meso”, upozorio je.


Kao najplastičniji primjer izdvojio je da smo država koja ne može proizvesti ni dovoljno krumpira za vlastite građane te iznio podatak da ćemo u ovoj godini pasti ispod 40 posto naših potreba za krumpirom, a poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj ostala je na razini iz 2010. godine.


„Ključni problem je u tome što je HDZ odustao od hrvatske poljoprivrede. Odustao je toliko da danas HDZ nema svog ministra poljoprivrede, niti je aktualni ministar previše posvećen tom resoru. HDZ nema svog predsjednika Odbora za poljoprivredu u Hrvatskom saboru niti svog zastupnika u Europskom parlamentu koji je član Odbora za poljoprivredu, a poljoprivrednici u Hrvatskoj iz dana u dan nestaju”, smatra Piližota. U isto to vrijeme, dodao je, deset najvećih trgovačkih lanaca okreće više od osam milijardi eura, dok cijela domaća poljoprivreda jedva prelazi tri milijarde.


To nije ravnoteža tržišta nego, ističe, sustav koji je protiv vlastite proizvodnje i zato se danas ne širi samo inflacija nego se širi i psihoza nesigurnosti.


„Prosječna obitelj danas za istu košaricu hrane plaća i do 40 posto više nego prije dvije godine, što je 160 eura više mjesečno, dok plaće nisu slijedile taj rast i zato ovo nije kriza luksuza, ovo je kriza dostojanstva. Problem je u tome što u Hrvatskoj danas rad više ne jamči normalan život, a skuplji život iz dana u dan nije sudbina – to je politički izbor. A svaki politički izbor može se promijeniti”, kazao je.