“Predlažemo ono što je trebalo biti učinjeno davnih dana – zabranu prodaje energetskih pića maloljetnicima i njihovo stavljanje u isti režim kao alkohol i duhanske proizvode”, rekla je Glasovac na konferenciji za medije.


Upozorila je kako su energetska pića ozbiljan zdravstveni rizik za djecu i adolescente, pozivajući se na upozorenja struke i iskustva zdravstvenih ustanova. “Energetska pića su legalna opasnost za tinejdžere. Djeca nisu mali odrasli – njihovo srce, mozak i živčani sustav još se razvijaju”, naglasila je.




Prekomjerne količine kofeina, šećera i drugih stimulansa mogu uzrokovati ubrzan rad srca, nesanicu, anksioznost i dehidraciju, dok dugoročno povećavaju rizik od pretilosti, dijabetesa i problema s koncentracijom.


Upozorila je i na sve nižu dob u kojoj djeca počinju konzumirati energetska pića, istaknuvši njihovu široku dostupnost i agresivno oglašavanje. “Danas dijete od 11 ili 12 godina može energetsko piće kupiti gotovo bilo gdje, bez ikakve provjere dobi”, rekla je.


Podsjetila je da je SDP iste izmjene zakona predlagao već 2018. i 2022. godine, no bez rezultata. “HDZ-ova vlada nije učinila ništa, i zato danas po treći put inzistiramo da Hrvatski sabor zaštiti zdravlje djece”, poručila je.


Potpredsjednica SDP-a i zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan istaknula je kako brojna istraživanja potvrđuju snažnu potporu javnosti zabrani prodaje energetskih pića maloljetnicima. “Čak 88 posto građana smatra da bi prodaju energetskih pića maloljetnicima trebalo zabraniti”, rekla je Borzan.


Upozorila je na zabrinjavajuće razmjere konzumacije među djecom i mladima. “Oko 86 posto šesnaestogodišnjaka konzumira energetska pića, a gotovo polovica njih pije ih u kombinaciji s alkoholom”, navela je, dodavši da gotovo polovica djece u dobi od 12 godina već redovito poseže za tim napitcima.


Naglasila je da se problem sve jasnije prepoznaje i na europskoj razini. “U Europskoj uniji već je sedam država zabranilo prodaju energetskih pića maloljetnicima, dok se u još nekoliko zemalja o toj mjeri raspravlja u nacionalnim parlamentima, a pojedini trgovački lanci samoinicijativno su uveli ograničenja”, objasnila je.


Izrazila je nadu da će sličan pristup prevladati i u Hrvatskoj. “Ovo je prilika da se pokaže kako se zakon u interesu zdravlja djece može donijeti konsenzusom, bez obzira na to dolazi li prijedlog iz opozicije”, zaključila je Borzan.