Na predstavljanju rezultata u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) rečeno je da je nacionalne ispite iz osam predmeta pisalo 38.969 učenika osmih razreda i 36.970 učenika četvrtih razreda osnovne škole iz tri predmeta.


Učenici četvrtoga razreda pisali su nacionalne ispite iz hrvatskoga jezika, matematike i prirode i društva, a učenici osmoga razreda iz hrvatskoga jezika, matematike, prvoga stranog jezika, povijesti, geografije, biologije, kemije i fizike.




Praksa provođenja nacionalnih ispita u svijetu je različita, a Hrvatska je jedina zemlja koja ima osam predmeta, kazao je ravnatelj NCVVO Vinko Filipović.


“Odlučili smo se za osam predmeta jer se oni uzimaju kao kriterij za upis u srednju školu i učenicima mogu biti smjernica za koju školu da se opredijele”, objasnio je.


Što se tiče četvrtih razreda i hrvatskog jezika prosječna riješenost je 48,7 posto, u matematici 50,1 posto, a iz prirode i društva 45,6 posto.


“Test iz prirode i društva bio je ove godine nešto teži, pa je osnovna razina riješenosti bila 56,2 posto, srednja razina je 39,8 posto, napredna razina 1,1 posto, a ispod prosjeka je test riješilo 3 posto učenika”, kazao je Filipović.


Rekao je da je ovogodišnja generacija učenika koji su pisali nacionalne ispite ostvarila gotovo idealne rezultate po Gaussovoj krivulji, ali da su rezultati nešto lošiji nego lani.


Primjerice prosječna riješenost ispita za četvrti razred iz hrvatskog jezika za 2024. godinu bila je 53,5 posto, a za 2025. 48,7 posto. Za matematiku je lani bila 62,1 posto, a ove godine 50,1 posto, a za prirodu i društvu 61,8  prema ovogodišnjih 45,6 posto.


“To ne znači da su učenici lošiji nego prethodna generacija, već su dijelom testovi teži, a dijelom su i djeca drugačija” kazao je Filipović.


Ispit iz hrvatskog sto posto točno je riješilo dvoje učenika, njih 36 iz matematike, te nitko iz prirode. Nula bodova imala su 24 učenika iz hrvatskog, 11 iz matematike i 6 iz prirode.


Rezultati za osmi razred 


U osmim razredima u usporedbi s prošlom godinom, hrvatski gotovo ima izjednačene rezultate, a i kod matematika nema velikih razlika. “U engleskom se pojavila nešto veća razlika u prosječnoj riješenosti u odnosu na prošlu godinu 55,7, a ove godine 65,8, u njemačkom i francuskom isto tako”, kazao je Filipović.


Prosječna riješenost hrvatskog jezika je 56,9 posto, 1,5 posto je bilo nedovoljnih, 14,4 posto dovoljnih, 36,1 posto dobrih, 40,6 posto vrlo dobrih i 7,4 posto odličnih.


Učenici  osmih razreda najbolje su riješili test iz engleskog i biologije, a najlošije iz matematike. Matematika je imala prosječnu riješenost 44,3 posto, nedovoljnih je 10,4 posto, 35,2 posto dovoljnih, 28,6 posto dobrih, 18,2 posto vrlo dobrih i 7,6 posto odličnih. Engleski jezik je imao prosječnu riješenost 65,8 posto, nedovoljnih 3,3 posto, 11 posto dovoljnih, 18,1 posto dobrih, 38,6 posto vrlo dobrih i 28,9 posto odličnih.


Filipović je kazao da je ove godine nešto lakši ispit bio iz biologije kao i fizike koja se kreće u tim prihvatljivim rasponima odnosno na 50 posto. Geografija je gotovo identična prošle i ove godine po postupku riješenosti. Prosječna riješenost iz kemije je 49,6 posto za ovu godinu dok je 2024. bila 57,2 posto. Filipović je rezultate iz povijesti koji su ove godine bili 61,8 posto u odnosu na prošlu godinu kada su bili 46, 9 posto objasnio lakšim testom.


Nitko nije napisao 100 posto točan test iz hrvatskog jezika


Nitko od učenika osmih razreda koji su pisali testove nije sto posto riješio točno ispit iz hrvatskog jezika, ali iz engleskog u potpunosti je test riješilo njih 231 te 145 iz fizike. Nula bodova iz hrvatskog je imalo 14 učenika, iz matematike 20, iz engleskog 14, iz fizike najviše 41 učenik, iz kemije 38 i iz povijesti 25.


Nacionalni ispiti pisat će se i iduće godine u ožujku, a upitan bi li ovi ispiti mogli postati uvjet za ocjenjivanje za upis u srednje škole, rekao je da zasad nema nikakvih planova ni najava.


Filipović je rekao da zbog štrajka 19. ožujka ispiti nisu provedeni u 24 škole, dok su u tri škole provedeni djelomično, a u štrajkovima koji su bili poslije svi ispiti provedeni su redovno. Osvrnuo se i na mogući štrajk tijekom predstojeće provedbe državne mature rekavši kako nastavnici znaju koliko je državna matura važna za učenike i njihovo buduće obrazovanje. “Kao što vatrogasci ne odbijaju zapovijed kad je požar, ni nastavnici ne bi trebali štrajkati za vrijeme mature”, poručio je.