Rat otpuhao 604 milijuna eura iz mirovinskih fondova. Umirovljenje u Hrvatskoj donosi siromaštvo

Obvezni mirovinski fondovi u ožujku su zbog napada Izraela i SAD-a na Iran zabilježili pad prinosa od 2,2 posto, odnosno izgubili su 604,4 milijuna eura imovine, no u travnju je ponovo zabilježen rast koji zasad ne znači i potpuni oporavak.

Nakon što su prošle godine ostvarili rekordne rezultate, prinosi su počeli padati od početka izbijanja sukoba, već krajem veljače, i nastavili se u ožujku, no u zadnjih mjesec dana vidljiv je ponovni rast imovine mirovinskih fondova kao i prinosa, pri čemu su ulaganja u dionice porasla, dok udio obveznica u imovini pada. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), neto imovina obveznih mirovinskih fondova je na kraju ožujka iznosila 27 milijardi eura.

Oporavak u travnju

U travnju je došlo do oporavka, odnosno ponovnog rasta imovine mirovinskih fondova koja se povećala na 27,7 milijardi eura odnosno za 755,3 milijuna eura ili 2,8 posto više u odnosu na ožujak. Mirovinski fondovi su time povratili izgubljena sredstva iz ožujka, a travanj završili u plusu od 150,9 milijuna eura. Pad prinosa obveznih mirovinskih fondova u ožujku analitičari povezuju s nepovoljnim tržišnim kretanjima koja su se prelila na domaće fondove nakon eskalacije krize na Bliskom istoku i navode da je unatoč stabilnim godišnjim prinosima, jedan nestabilan mjesec bio dovoljan da se izbriše nekoliko stotina milijuna eura ulaganja i imovine.

U trećem su ovogodišnjem mjesecu svi MIREX-i zabilježili minuse – indeks fondova A kategorije MIREX A iznosio je – 3,67 posto, MIREX B -2,76 posto, a MIREX C -0,84 posto. Pritom su se ulaganja u dionice smanjila za 0,7 postotnih bodova na 24,4 posto, odnosno na 6,6 milijardi eura, dok su ulaganja u obveznice istodobno povećana za 1,4 postotnih bodova na 57,9 posto i činila su 15,6 milijardi eura imovine mirovinskih fondova. Osim u dionice, u ožujku su mirovinski fondovi smanjili i ulaganja u investicijske fondove, koja čine 11 posto imovine fondova lii 3 milijarde eura, te u novac i depozite u što su mirovinski fondovi uložili 4 posto imovine odnosno 1,1 milijardu eura.

U travnju je došlo do oporavka: nominalni mjesečni prinosi Mirexa ostvarili su rast od 4,35 posto za kategoriju A, 2,52 posto za kategoriju B i 0,44 posto za kategoriju C. Za razliku od ožujka, u travnju su pala ulaganja mirovinskih fondova u obveznice, a porasla u dionice, u obveznice je uloženo 1,4 posto manje nego mjesec prije, a u dionice 0,8 posto više. Pritom su ulaganja u domaće dionice činila 14,1 posto, a ulaganja u strane dionice 11,3 posto imovine OMF-ova. U travnju su također ponovno porasla ulaganja u investicijske fondove, novac i depozite.

Raste broj članova

U ožujku su bile smanjene i uplate u dobrovoljne mirovinske fondove koje su iznosile 13,7 milijuna eura ili 3,2 posto manje nego u ožujku, a pale su i isplate, i to za čak 9,6 posto u odnosu na mjesec prije i iznosile su 7,3 milijuna eura.

Pad uplata u dobrovoljne mirovinske fondove nastavljen je, međutim, i u travnju kada su iznosile 12,6 milijuna eura ili 7,6 posto manje u odnosu na prethodni mjesec, a nastavljen je i pad isplata i to za čak 18,9 posto u odnosu na ožujak, a iznosile su 5,9 milijuna eura.

Iako su se prinosi i imovina obveznih mirovinskih fondova u travnju oporavili nakon šoka izazvanog ratom u Perzijskom zaljevu, analitičari navode da uzastopni pad uplata i isplata dobrovoljnih mirovinskih fondova ukazuje na to da još nije došlo do potpunog oporavka.

Unatoč ožujačkom padu prinosa, broj članova obveznih mirovinskih fondova nastavlja rasti. Na kraju travnja 2026. ukupno su 2.408.932 člana, odnosno 1.332 člana ili 0,06 posto više u odnosu na prethodni mjesec. Pritom se u kategoriji B nalazilo 74,04 posto, u kategoriji A 22,71 posto, a u kategoriji C 3,25 posto ukupnog broja članova OMF-ova.

Umirovljenje u Hrvatskoj donosi siromaštvo

Prosječna mirovina u Hrvatskoj danas iznosi oko 47 posto prosječne plaće, što znači da velik broj građana nakon odlaska u mirovinu može očekivati značajan pad životnog standarda.

Prema analizi tvrtke Finax, prvog pružatelja Paneuropskog osobnog mirovinskog proizvoda (PEPP) u Europi, zaposlenici koji žele zadržati sličan standard života u mirovini moraju početi ulagati znatno ranije nego što većina pretpostavlja.

Analiza pokazuje da bi osoba koja danas ima 30 godina trebala izdvajati oko 175 eura mjesečno kako bi u mirovini mogla nadoknaditi razliku između prosječne plaće i prosječne mirovine. Izračun se temelji na potrebi za dodatnih 800 eura mjesečno u današnjoj vrijednosti novca, što zbog inflacije do 65. godine raste na više od 2.000 eura mjesečno, jer, prosječna neto plaća u Hrvatskoj trenutno iznosi 1.527 eura, a prosječna mirovina oko 717 eura.

Situacija je još zahtjevnija za građane koji s ulaganjima počinju kasnije. Osoba koja počne ulagati tek s 40 godina, trebala bi izdvajati oko 314 eura mjesečno kako bi ostvarila isti cilj. To predstavlja više od 20 posto današnje prosječne neto plaće.