Radnici Hitne organiziraju referendum: Traže beneficirani radni staž

Foto: Luka Jeličić

Predsjednik Sindikata Hitne pomoći Danijel Šota do sada je u više navrata naglašavao preopterećenost hitnih službi u Hrvatskoj, naglasivši kako 90 posto čine nehitni pacijenti koji guše rad. Za N1, komentirao je situaciju od prošlog tjedna kada su u KBC-u Zagreb ekipe Hitne čekale u redu za predaju pacijenata.

Jedan od razloga zašto do toga dolazi, rekao je Šota, je neodgovornost pacijenata koji umjesto posjeta liječniku obiteljske medicine, odlučuju da im je lakše i brže otići na Hitni medicinski primjer. Drugi je razlog, Šota objašnjava, bolnički sustav.

Šota smatra da problem nije dovoljno prepoznat od strane nadležnih institucija.

– Mi smo tu krivili davno i krivimo i dalje krovni Zavod za hitnu medicinu i naravno Ministarstvo koje u tom slučaju nije ništa napravilo već godinama. Upozoravamo stalno, i bit će sve gora situacija, ne može vam biti 90% nehitnih pacijenata, onda tu nešto ne valja u sustavu. Znamo, svi smo upoznati da primarna zdravstvena zaštita jednostavno zbog kadra kojeg nema nije dovoljno popunjena, i onda gdje će pacijenti nego na hitni bolnički prijem. Međutim, onda nam ostaje pitanje što ćemo s hitnom službom? Jer onda to nije hitna služba.

Razumije i sustav obiteljske medicine, koji je, njegovim riječima, zatrpan administracijom i papirologijom, ali isto tako naglašava nedostatak kadra za koji ne vjeruje da će se popunjavati, ni u obiteljskoj medicini ni u hitnoj medicini:

– Imate u novom sustavu, kako je Ministrica najavila, 250 specijalizacija za hitnu medicinu”, ali Šota ne vjeruje da će itko uzeti te specijalizacije: “Jer i sada postoje situacije gdje ljudi vraćaju specijalizacije, jer ne žele se baviti hitnom pomoći u ovakvom sustavu rada, s ovolikom količinom odgovornosti.

Šota naglašava kako se specijalizacije hitne medicine i danas vraćaju: – Kad vide što ih čeka nakon godinu i dvije rada, neće to sebi nitko danas. Mladi ljudi danas gdje će mirnije raditi, i gdje će ih sustav poštovati.

Naglašava kako je potencijalno rješenje bio beneficirani radni staž koji im je odbijen, a drugo rješenje je bilo odvajanje hitnih od nehitnih slučajeva.

– Mogu reći da od 2001. prve da otkad smo mi kao Sindikat hitne medicine iznijeli prvi prijedlog Zakona o hitnoj pomoći do sada je bilo barem devet reformi hitne službe, koja nijedna nije saživjela. I na kraju je to sve palo u zaborav. Ono zadnje je što mi je žao je taj prijedlog Zakona o hitnoj medicinskoj pomoći, na kraju završio u ladici.

– Prijedloga ima, pametnih ljudi ima, dobrih rješenja ima – međutim, nas nitko ne sluša, naglašava Šota. “Ovo nam je zadnji šamar koji smo dobili”, kaže, govoreći o neprihvaćanju beneficiranog radnog staža.

– Nećemo stati na ovome što je bilo oko beneficiranog staža, već smo se dogovorili na Kongresu međunarodne hitne službe, da ćemo ići u organizaciju referenduma, premda nam nitko nije htio odgovorio jel’ možemo organizirati, je li to referendumsko pitanje, ići ćemo na organizaciju referenduma, jer smatramo da smo zakinuti, smatramo da je oduzeto naše pravo da se borimo za svoj radni vijek, i na kraju krajeva, ako budemo dobili beneficirani radni staž, to je za naše krajnje korisnike, naše pacijente, kazao je Šota.