Utorak, 28. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

SVE JE SPREMNO

Projekt Matalda korak do svih dozvola

Autor: Edi Prodan

06.11.2022. 15:14
Projekt Matalda korak do svih dozvola


Sve je spremno da Cres, odnosno Mali Lošinj, s obzirom na to da je riječ o njegovom teritoriju, kao i o tvrtki čije je sjedište u tom gradu, dobije profesionalno golf-igralište te tako pokrene veliki preokret hrvatskog turizma.


Jasno je, naime, što golf u materijalnom smislu znači, poznato je i to da se tim sportom, ili rekreacijom za bogate kako se također definira, bave na deseci milijuna ljudi širom planeta, posebno stoga što se tako izgrađenim smještajnim kapacitetima daje puni, cjelogodišnji smisao postojanja i rada.


Iako ove uvodne retke objavljujemo danas, potpuno smo isti uvod mogli imati i prije točno – šest godina. Tada je, naime, u studenom 2016. godine, objavljeno kako se Jadranka, ugledna malološinjska tvrtka koja je nedavno proslavila i 75. rođendan, uspjela s Krčkom biskupijom dogovoriti sve detalje o dugoročnom korištenju zemljišta na području Matalde i Punta Križe, te kako je Skupština Primorsko-goranske županije donijela odluku o izmjeni županijskog prostornog plana na tom području te kako je taj projekt proglašen i – županijskim interesom.




Rok za izgradnju bio je – tri godine. Dakako, nakon što se ispune i sve ostale pretpostavke, mnoge od njih iz kategorije – utjecaja na okoliš.


Tako je sve počelo…


Kako je poznato, odnos golfa i ekologije oduvijek su bili »škakljiva tema«. Ipak, kad je u pitanju priča s golfom na Mataldi, s jednom velikom prednosti – stanovnici najbližih okolnih područja nemaju ništa protiv toga da na krajnje nepristupačnom i ekonomski nevažnom području izgradi golf teren s pripadajućim smještajnim i ugostiteljskim sadržajima.


Umjesto šikare pogodne za širenje požara i terora divljih svinja, dobili bi prestižne sadržaje i goste velike platežne moći. Bližimo se također datumu kad će se obilježiti deset godina od objavljivanja namjere malološinjske Jadranke da na području Punta Križe izgradi golf-teren.


Prve su informacije bile kako je investicija vrijedna 50 milijuna eura, da bi se kasnije iznos udvostručio jer se došlo do dva igrališta te skoro 600 kreveta raspoređenih u hotelima i luksuznim vilama. Iako pomaka dakako ima, posebno u zadnjih godinu dana, je li realnost izgradnje tog famoznog golf-sustava još uvijek daleko?


S tim smo setom pitanja pristupili Sanjinu Šoliću, predsjedniku Uprave Jadranke, Draženu Salmaru, vlasniku tvrtke DS golf i jednom od najvećih poznavatelja cjelokupne problematike golfa, kao i dr. sc. Danieli Gračan, profesorici opatijskog FMTU-a čiji je tim na Danima hrvatskog turizma održanim u Šibeniku predstavio Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine.


Veliki izazovi


Startali smo s ključnom osobom ove priče, Sanjinom Šolićem koji je s Jadrankom unatrag četvrt stoljeća koliko participira u njezinom radu prošao najteže razvojne faze – neke od njih bile su presudne i za sam opstanak hrvatskog turističkog diva.


Sami ste rekli da nema ozbiljnog cjelogodišnjeg turističkog poslovanja bez golfa. U slučaju Lošinja i Jadranke priča je tim bolja, ili još uvijek gora, jer većina pretpostavki za implementaciju golfa u poslovanje postoje: smještajni kapaciteti visoke kategorije, stručna radna snaga, vrhunska gastronomija, klimatske pretpostavke… Koliko smo, dakle, blizu da vijest o početku gradnje postane – istinom?


– Svakako smo značajno bliže realizaciji u odnosu na situaciju 2014. godine, kada smo započeli ovu priču pokretanjem inicijative prema PGŽ-u za izmjenom Županijskog prostornog plana. Iako je kroz tada važeći Prostorni plan Primorsko-goranske županije bila predviđena lokacija za realizaciju golf-terena na otoku Cresu, ona se nalazi na drugom mjestu, na lokaciji Ustrine, te je za realizaciju projekta Golf Matalda bilo potrebno pokrenuti i provesti postupak ciljane izmjene predmetnog plana.


U ožujku 2014. uputili smo zahtjev/inicijativu za izmjenu i dopunu Prostornog plana PGŽ-a u svrhu realizacije golf-igrališta na lokaciji Matalda – Punta Križa. Taj je proces trajao 4 i pol godine, jer je riječ o visokoj normiranosti i dugotrajnim procedurama, međutim svakako je potrebno istaknuti da na ovom projektu zaista od početka imamo podršku PGŽ-a, kao i gradova Malog Lošinja i Cresa.


U srpnju 2019. je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, u postupku Prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mjeru donijelo Rješenje ministarstva o obvezi provedbe Glavne ocjene, odnosno o obvezi izrade Studije utjecaja na okoliš. U studenom 2020. godine imenovano je savjetodavno stručno Povjerenstvo u postupku procjene utjecaja na okoliš.


Održane su ukupno tri sjednice te javna rasprava i u srpnju ove godine dobili smo Rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kojim je utvrđeno da je ovaj projekt – kombinirano golf-igralište Matalda, prihvatljiv za okoliš i ekološku mrežu uz primjenu zakonom propisanih i spomenutim rješenjem utvrđenih mjera zaštite okoliša i mjera ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.



Je li Rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koje je u lipnju potvrdilo ispravnosti ekološke studije Eko Investa i s te strane potvrda kako se može krenuti u izgradnju?


– Dobivenim Rješenjem ispunjeni su uvjeti za podnošenje zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole, što će uslijediti ovih dana, te će nakon ishodovanja lokacijske dozvole uslijediti izrada Glavnog projekta i podnošenje zahtjeva za građevinsku dozvolu. Tek temeljem valjane građevinske dozvole možemo krenuti u realizaciju.


Procjenjujemo da bismo s tim našim dijelom posla – do ishodovanja građevinske dozvole – trebali doći u sljedećih godinu dana. Ono što nam predstavlja izazov jest činjenica da zahvat nije direktno povezan na javni izvor infrastrukture. Osim izgradnje javne infrastrukture, do zahvata potrebno je rekonstruirati ili izgraditi infrastrukturu u širem okruženju koja će svojim kapacitetom i kvalitetom opskrbe zadovoljiti potrebe kombiniranog golf-igrališta Matalda.


Tu spada primjerice županijska cesta, polaganje elektrodistributivnih instalacija, zatim koridor za tehnički vodoopskrbni cjevovod… to su sve dodatni projekti, dodatne građevinske dozvole, dodatni radovi, različite procedure… potrebno je usklađenje na svim razinama i radi planiranja sredstava i radi usklađivanja dinamike izvođenja sa Županijom, HEP-om, JLS-ima – ako smo mi ispred ostalih, ne možemo ništa napraviti.


Ekološki prihvatljivo


Kolika je danas vrijednost projekta i koji će biti modalitet financiranja?


– Zahvat kombiniranog golf-igrališta Matalda obuhvaća površinu od 325 hektra, a predviđa dva golf-igrališta s po 18 polja, projektirana za međunarodna natjecanja, i to prema najvišim standardima kvalitete od međunarodno prepoznatljivog projektanta, međunarodno poznatog Erniea Elsa.


Oko igrališta se kreira prateća ponuda kako bismo imali zaokruženi integrirani golf-resort: golf-kuća, golf-akademiju – u sklopu koje je i malo golf-igralište s devet kratkih polja za vježbu i početnike, pomoćne zgrade, dva hotela i 20 vila. Projekt obuhvaća i izgradnju dviju prilaznih cesta, odgovarajuće prometnice i parkirališta u resortu, heliodrom i pristanište za jahte.


Projekt se u potpunosti oprema odgovarajućom komunalnom infrastrukturom koja uključuje elektroopskrbu, vodoopskrbu i odvodnju, telekomunikacije te nekoliko manjih objekata. Ukupan trošak investicija u izgradnju spomenutih sadržaja procjenjuje se na 165 milijuna eura.


Zahvat će se izvoditi u pet faza, a ključni uvjet je da se u prvoj fazi izvedu golf-igrališta, tj. sportska funkcionalna cjelina. Vezano za modalitet financiranja, razmatraju se sve opcije financiranja, među kojima su i zaduživanje, kao i potencijalni ulazak strateškog partnera.



I dalje postoji nemali broj primjedbi ekoloških stručnjaka, kao i čitavog niza aktivističkih udruga, pa tako i onih na Lošinju. Od pitanja desalinizacije i potrošnje pretjeranih količina energije, pa sve do pomalo apsurdnih kao što je to primjerice zabrinutost za alohtonu divljač. Strahujete li od značajnijih prosvjednih akcija koje bi mogle doći s te strane?


– Važno je istaknuti da je Rješenjem Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja utvrđeno da je projekt prihvatljiv za okoliš i ekološku mrežu, kao i da je definiran niz zakonom propisanih i mjera zaštite okoliša i ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže i provedbu programa praćenja stanja okoliša i ekološke mreže.


Kod određivanja mjera koje mi kao nositelj zahvata moramo poduzimati, Ministarstvo se pridržavalo i načela predostrožnosti navedenih u članku 10. Zakona, a koji nalaže da se razmotre i primjene mjere koje doprinose smanjivanju onečišćenja okoliša utvrđene propisima i odgovarajućim aktom.


Navedene su opće mjere zaštite, mjere zaštite voda, mjere zaštite tla i poljoprivrednog zemljišta tla, mjere zaštite zraka i prilagodbe klimatskim promjenama, mjere zaštite bioraznolikosti te mjere ublažavanja utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, mjere zaštite krajobraza, mjere gospodarenja otpadom, mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja, mjere zaštite kulturno-povijesne baštine, mjere zaštite šuma i šumarstva, mjere zaštite divljači i lovstva, mjere zaštite infrastrukture te mjere zaštite u slučaju nekontroliranog događaja.


Također, obvezani smo angažirati stručne i ovlaštene osobe koje će pratiti stanje okoliša i provoditi mjerenja emisija i imisija, voditi očevidnike te dostavljati podatke nadležnim tijelima. Konkretno, na primjeru Programa praćenja kakvoće vode, obvezani smo, na primjer, vodu u akumulacijskom jezeru kontrolirati četiri puta godišnje (zima, proljeće, ljeto, jesen) na otopljeni kisik i zasićenje kisikom, dušikove i fosforne spojeve, na hranjive tvari kojima se obavlja tretiranje trave te na aktivne tvari sredstava za zaštitu bilja.


Nadalje, obvezni smo kontrolirati učinkovitost uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Nakon otvaranja golf-kompleksa, najmanje tri godine obvezni smo provoditi mjerenja prisutnosti za njih ekotoksičnih tvari u morskim sedimentima i bioti te sukladno rezultatima poduzeti potrebne mjere umanjivanja utjecaja ako se pokaže potrebnim.


Naravno, potrebno je obaviti mjerenja nultog stanja svih parametara koji će se pratiti Programom praćenja najkasnije prije početka izgradnje golf-terena, a rezultate praćenja stanja okoliša dostavljati Gradu Malom Lošinju najmanje jednom godišnje.


Što se tiče divljači i lovstva, tijekom korištenja zahvata obvezni smo provoditi Plan zaštite divljači kojim će se provoditi zaštita divljači na predmetnim površinama… to su samo neki od primjera mjera kojih smo se dužni pridržavati tijekom pripreme i građenja, a također i tijekom korištenja.


Budući da je kroz postupak Procjene utjecaja na okoliš naš projekt i zahtjev sustavno i detaljno obrađen te su donesene mjere zaštite, ne strahujemo od prosvjednih akcija, zaključio je ključni čovjek projekta Matalda, kao što smo pročitali, vrijednog čak 165 milijuna eura.


Ekonomski opravdano


Dr. Danijela Gračan je u konkretnom projektu Matalda participirala studijom o društveno-ekonomskoj ispravnosti izgradnje Matalde. ​Što su u toj studiji dr. Gračan i njezine suradnice Zvonimira Šverko Grdić i Romina Alkier, poručile?


– Tim istraživača Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija u siječnju 2016. godine izradio je Studiju čiji je osnovni cilj bio argumentirati važnost golf-turizma za daljnji razvoj turizma otoka Lošinja. U prosincu 2018. godine Skupština Primorsko-goranske županije prihvaća ciljane izmjene prostornog plana. Studijom se dokazalo i potvrdilo društveno-ekonomsku opravdanost izgradnje golf-igrališta Matalda na području Punta Križa na otoku Cresu.


Analizirane su prirodne i krajobrazne osobitosti i vrijednosti koje je potrebno sačuvati na ovom području. Istaknuti su društveno-ekonomski efekti investiranja u razvoj golfa za cjelokupnu destinaciju, a i šire kroz otvaranje novih radnih mjesta, obogaćivanje turističke ponude, stvaranje imagea turističkoj destinaciji, a nadasve kroz veliki utjecaj koji golf ima na produženje turističke sezone.


Golf nije potreban zbog povećanja turističkog prometa u ljetnoj sezoni, jer je tada prevruće da bi bilo tko igrao golf. Međutim, na Lošinju se golf može igrati tijekom cijele godine. Malo gdje u svijetu postoje uvjeti za igranje golfa zimi kao što su na području grada Malog Lošinja koje ima više od 2.000 sunčanih sati godišnje.


Uz golf se iznimno javljaju i neki negativni učinci, a da bi se negativnosti uklonile ili svele na najmanju moguću mjeru, propisuju se kriteriji i smjernice za planiranje i projektiranje planiranog zahvata. Projekt je kroz izgradnju golf-igrališta i svih pratećih sadržaja nužno planirati i projektirati uz očuvanje prirodnih, krajobraznih i kulturnih vrijednosti.


Treba izbjegavati radove koji bitno mijenjaju oblik terena, a travnjake odabrati prema vrstama koje su autohtone i stoga traže manje vode. Potrebno je koristiti tehnološke mogućnosti obrade vode kao na primjer recikliranje i desalinizaciju.


Nužno je postići harmonično uklapanje u okolinu, poštovanje obilježja krajolika, graditeljske i arheološke baštine te uključivanje specifičnih prostorno-oblikovanih elemenata (suhozidne ograde). Zaštita vizura treba biti temeljno polazište pri planiranju turističkog smještaja u funkciji golf-igrališta Matalda.



Kakav je stav znanstvene zajednice kojoj pripadate po pitanju golfa. Koliko je on zastupljen u najnovijoj Strategiji razvoja održivog turizma?


– Nesporno, golf podiže kvalitetu ponude turističke destinacije, pa se na osnovu inozemnih iskustva, posebice turistički konkurentnih zemalja o razvoju golf-destinacija i golfa kao globalnog fenomena može konstatirati da je integracija golf-projekata važna za razvoj hrvatskog turizma i profiliranje Hrvatske na turističkom tržištu kao destinacije koja nudi nove oblike turizma namijenjene suvremenoj turističkoj klijenteli.


Hrvatska treba izgraditi visokokvalitetna golf-igrališta pretežito rekreativnog, a u manjoj mjeri i natjecateljskog karaktera, organiziranih u više regionalnih grozdova. Grozdove čini oko pet igrališta na međusobnoj udaljenosti od oko sat vožnje automobilom.


Kvaliteta golf-igrališta ogleda se u vrhunski projektiranim i okolišno odgovornim igralištima uklopljenim u razvijenu ponudu smještaja, uključujući i vrhunske hotele te ponudu sadržaja posebice iz domene enogastronomije, wellnessa i talasoterapije. Okolišno osjetljiva i igrališta projektirana u skladu s prirodnim okruženjem trebaju biti prepoznatljiv i diferencirajući atribut golf-ponude u Hrvatskoj.


Hrvatska definitivno treba implementirati golf u turističku ponudu jer donosi izrazitu dodanu vrijednost i multiplikativne učinke za razvoj destinacije, a omogućuje i produljenje turističke sezone.


Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine sadrži viziju razvoja turizma u Hrvatskoj. Na temelju stavova ključnih dionika i globalnih turističkih trendova, a u kontekstu ključnih izazova i razvojnih potreba i potencijala definira četiri ključna strateška cilja razvoja održivog turizma Hrvatske.


Prvi cilj je razvoj cjelogodišnjeg turizma i njegovog regionalnog uravnoteženja, što znači smanjenje njegove velike sezonalnosti. Drugi cilj je turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, u čemu se uz ostalo trebaju konzultirati, pa i mijenjati prostorni planovi, dok je treći cilj konkurentniji i inovativan turizam s boljim rješenjima ljudskih potencijala i strukturom smještaja kroz povoljnije poslovno i investicijsko okruženje te prilagodbu brzim tehnološkim promjenama.


Četvrti cilj je otporan turizam s učinkovitijim zakonodavnim i upravljačkim okvirom. Svi ovi ciljevi mogu se dovesti u vezu s razvojem golf-turizma. Upravo golf utječe na suzbijanje sezonalnosti i kroz javna ulaganja utječe na stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti, ponudom cjelovitog turističkog doživljaja. Razvoj golf-turizma nužno treba usmjeriti prema okolišnoj i resursnoj održivosti.


Otočani u velikom postotku za golf


Interesantne rezultate pokazalo je i istraživanje stanovnika Malog i Velog Lošinja, Nerezina, Ćunskog i Svetog Jakova. Istraživanje je provedeno tijekom lipnja 2015. godine na uzorku od 721 ispitanika, po pitanju golfa na Mataldi, utjecaju Jadranke na lokalnu zajednicu i podizanju destinacije na razinu pet zvjezdica.


Više od 70 posto ispitanika složilo se s tvrdnjom da će izgradnja golfa na Mataldi donijeti dobrobit stanovnicima te omogućiti nova zapošljavanja i razvoj lokalne zajednice, a gotovo 55 posto ispitanika je izjavilo da će golf omogućiti cjelogodišnji turizam i dodatnu promociju Lošinja i Cresa, istaknula je u svojoj studiji dr. Danijela Gračan.


Dražen Slamar: Negativna percepcija o golfu i inertna birokracija usporavaju investicije


Dražen Slamar, po mišljenju mnogih, pa i međunarodnih arbitara, možda je i najpozvanija osoba koja u Hrvatskoj može progovarati o golfu, njegovom utjecaju na turizam i općenito na – gospodarstvo. Tome u prilog idu svakako i činjenice da Slamar ima 35 godina iskustva u toj problematici, kao i ona da je pokretač većine programa razvoja golfa u Hrvatskoj.


Velik dio priča o golfu u Hrvatskoj idu u red »teatra apsurda«. Pa što je u golfu toliko loše da pojedine hrvatske institucije pronalaze sve moguće načine kako ga na nacionalni teritorij nikad ne bi propustile. Eto, tri apsurdne priče možemo pratiti na vrlo malom teritoriju – Motovun, Brseč i Matalda – prolaze desetljeća, a od njih ništa?!


– Glavni razlozi zbog kojih se ne realiziraju golf projekti kod nas su prije svega nedostatna i loša zakonska legislativa, potom inertna, spora, samozaštitna administracija, na svim nivoima. Njezine su glavne karakteristike da čuvaju stolice, izbjegavaju odlučivanje, ne poznaju materiju, ne žele surađivati s vanjskim stručnjacima. U sve vam se uklapa i zlorabljenje golfa od strane »zelenih« i inih društava za svoju samopromociju i cijeđenje financijskih sredstava za svoje poslovanje. Svi oni šire negativnu percepciju o golfu, nečasno i lažno iznose netočne informacije, lažu o svemu – vodi, gnojivima, pesticidima, radnoj snazi, apartmanizaciji…



Zbog čega, kako kažete, mržnja administracije i zelenih prema golfu?


– Mislim da je to političko pitanje, da su mnoge glave još uvijek »komunističke«, one koje još uvijek imaju mišljenje o golfu kao »razbibrigi za pokvarene kapitaliste«. Svakako, u sve se uklapa i činjenica da imamo kronični nedostatak domaćih golf-stručnjaka na svim poljima, da se kao investitori znaju javljati najobičniji mešetari. Sve naprosto činimo da kvalitetni domaći i strani investitori nisu zainteresirani za investiranje u golf resorte.


Ipak, koliko god i dalje bili skeptični, čini se kako je Matalda, nakon deset godina ipak najbliža postati hrvatska golferska turistička realnost?


– Naglasio bih da je krucijalno razvijati »golf grozd« – da bi svaki pojedini resort, pa tako i Matalda, mogao najuspješnije poslovati, jako je važno da je dio grozda s najmanje 3 do 5 igrališta ili resorata.


Tome je razlog uobičajena praksa da jedan golfer u najčešćem sedmodnevnom aranžmanu želi odigrati najmanje 3 do 4 igrališta. Svakim novim dolaskom u destinaciju, želi odigrati barem 1 do 2 nova igrališta.


Zato destinacije imaju po desetke igrališta na udaljenosti optimalno pola sata, najviše sat. Tako bi uz Mataldu i Brseč, trebalo gotovo istovremeno realizirati Marleru, drugu destinaciju na Cresu, barem jednu na Krku, još 2 do 3 u Istri.


Tek tada ćemo biti konkurentna golf-destinacija. Optimalno, za desetak godina trebali bismo imati desetak resorata u Istri i oko pet na Kvarneru.


Možete li nam, primjerice, istaknuti koliki je udio golf-biznisa u Španjolskoj ili Portugalu?


– Španjolska i Portugal čine zajedno 60 posto reciptivnog golf-tržišta Europe i Mediterana. Španjolska ima 400 golf-igrališta, a Portugal 80.


Na Mediteranu je oko 1.500 resorata s 1.700 igrališta. Obje zemlje imaju koncentraciju resorata na južnoj obali: Portugal ima 40 igrališta u Algarveu što je područje veličine Istre, dok Španjolska ima 70 igrališta u Costa del Sol koju su prozvali – Costa del Golf. Naravno, rade cijelu godinu, sa svim pratećim sadržajima, dok su vrhovi turističke krivulje u proljeće i jesen.


Španjolska stvara između 2,5 i 3 milijarde eura ukupnih prihoda od golfa godišnje, Portugal do 1,3 milijarde eura, dok se u Europi godišnje uprihodi oko 50 milijardi eura u golf-industriji.


Koliko je igrača golfa, na svim razinama, u svijetu, koliki bi mogao biti naš dio »kolača«?


– Prema najnovijim podacima Golf Monthlya u svijetu je 38.864 golf-igrališta, od toga u Europi njih 8.940 igrališta, dok je registriranih igrača 67 milijuna, u Europi oko 4,5 milijuna.


S rekreativnim, turističkim igračima u svijetu je više od 100 milijuna igrača, samo u Europskoj uniji oko 10 milijuna. Hrvatska bi optimalno mogla očekivati u sljedećih 10 do15 godina izgradnju barem deset golf-resorta. Nakon desetak godina mogli bismo imati 300 do 350 tisuća golf-rundi godišnje, a poznato je i to da golf-turist dnevno troše između 200 i 250 eura.


Kako je poznato da se igra uglavnom u proljeće i jesen, turistička krivulja bi se produžila na sigurnih osam do devet mjeseci, ali igralo bi se cijelu godinu. Nakon desetak godina bismo mogli godišnje uprihoditi između 200 i 300 turističkih milijuna eura, sa sekundarnim i tercijalnim prihodima i do pola milijarde.