Trenutno je na snazi mjera koja mladim osoba omogućava da putem APN-a ostvare povrat poreza na kupljenu nekretninu. Unatoč tome rast cijena stanova i kuća je nezaustavljiv, čega su svjesni i u ministarstvu.


Za mnoge je kupnja nekretnina postala gotovo neizvediva, što potvrđuju podaci o odnosu plaća i stambenih “kvadrata” – u travnju je prosječna neto plaća iznosila 1439 eura, dok je krajem prošle godine cijena četvornog metra novogradnje u Zagrebu iznosila 3300 eura, a na ekskluzivnijim lokacijama ne manje od 4500 eura.




U Splitu su se u istom razdoblju cijene kretale od 4500 do 5500 eura, a Osijek je bio dosta jeftiniji jer se cijena četvornog metra u novogradnji kretala od 1600 do 2000 eura.


Cijene stanova u Hrvatskoj u zadnje su tri godine rasle za osam posto godišnje, pri čemu je novogradnja imala veću stopu, ona za isto razdoblje iznosi 11 posto. Obala raste brže od Zagreba, a Slavonija raste sporije.


Drugačiji porezi


Svjesno problema, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, osim mjere povrata poreza na kupljenu prvu nekretninu priprema još neke mjere, kako bi se povećao stambeni fond na tržištu. Aktiviranjem većeg stambenog fonda smirilo bi se tržište i pala cijena prodaje i najma nekretnina, očekuju u ministarstvu.


Jedna od mjera cilja na aktiviranje postojećeg stambenog fonda koji se ne koristi za stanovanje, pa će uskoro u javno savjetovanje biti upućen prijedlog Programa priuštivog najma.


Program je namijenjen građanima koji nisu kreditno sposobni i ne mogu si kupiti nekretninu – država će uz primjerenu naknadu preuzimati upravljanje privatnim stanovima za dugoročni najam po priuštivoj najamnini te istovremeno u najam nuditi državne stanove.


To znači da bi država unajmila stan od najmodavca i mladim obiteljima iznajmljivala po znatno povoljnijim uvjetima, te najmodavcu namirila razliku u cijeni.


Zbog visokih cijena najma, Vlada se odlučila porezno drugačije tretirati one koji nude stanove za kratkoročni i dugoročni najam.


Uočili su da se velik broj stanova preko internetskih platformi nude kao apartmani jer to vlasnicima omogućuje veću zaradu nego kad stan iznajme na duže od 10 mjeseci. Stoga su cijene dugoročnog najma eksplodirale gotovo u svim gradovima.


Povećava se broj ugovora o najmu stanova


Uvođenje razlike između kratkoročnog i dugoročnog najma, čini se da polako daje rezultate jer se iz Porezne uprave neslužbeno doznaje da se u Zagrebu povećao broj ugovora o najmu stanova.


U 2023. godini u Zagrebu je u najmu bilo otprilike 14.000 nekretnina, taj broj je lani povećan na 20.300 nekretnina, a do polovice ožujka prijavljeno je još 5000 novih ugovora. Stanova za najam je sve više, što budi nadu da će se zaustaviti rast cijena najma, a možda bi moglo doći i do njihova pada.


Kako bi se stabiliziralo tržište prodaje nekretnina, država predviđa gradnju novih stambenih jedinica u sklopu programa POS-a i u suradnji s jedinicama lokalne samouprave druge programe stambenog zbrinjavanja.


Ministarstvo ističe da je posebna pozornost posvećena osiguranju stambenog fonda na potpomognutim i ruralnim područjima gdje je također predviđena gradnja novih stanova i obiteljskih kuća.


Istovremeno, u izradi je i novi Zakon o priuštivom stanovanju, koji bi trebao omogućiti bolje uvjete za kreditiranje obiteljskih kuća.