Privrede Hrvatske i Srbije i dosad su surađivale bolje od politike. Sad je stigla nova prilika

Nakon rata devedesetih, moglo bi se reći da su upravo gospodarstvenici bili oni koji su prvi probijali led i kroz svoje ekonomske odnose i razmjenu puno napravili na normalizaciji sveukupnih odnosa Hrvatske i Srbije. To je na neki način i očekivano i uobičajeno, da ekonomija ide prva, jer jezik novca i ekonomski interes lakše otvaraju dotad zatvorene brklje. Što se pak tiče ove dvije zemlje, tu je u ekonomiji dijelom samo nastavljen prekinuti kontinuitet, jer je riječ o tržištima koja se međusobno dobro poznaju i razumiju – poznaju se ljudi, koji znaju za imena istih kompanija i brendova, ali su im bliski i međusobni interesi i problemi koje dijele kao susjedne zemlje ove trusne regije u kojoj nažalost nikad nije dosadno.

Prerano za projekcije

Hrvatska je u međuvremenu ušla u europske integracije, Europsku uniju, a potom je uvela i euro. Srbija nije članica EU-a, no recentne političke promjene u toj zemlji većinom se tumače kao korak naprijed u otvaranju i demokratizaciji naših istočnih susjeda. Hrvatskoj je Srbija važan vanjskotrgovinski partner i važno tržište. U Hrvatskoj ljetuju brojni građani Srbije, ali mnogi ovdje dolaze i raditi, pogotovo u sezoni, ali i izvan nje. Da se ne govori o kretanju kapitala, vlasničkim odnosima i financijama općenito, gdje se zapravo često nalazimo unutar istih financijskih grupacija iz »trećih« zemalja. Drugim riječima, iste europske banke preuzele su ili posluju na oba tržišta. Unatoč povremenim političkim trzavicama ili pak sporadičnim ispadima pojedinih političara, ljudi većinom normalno žive, surađuju i putuju. Govorimo jezicima koji ne trebaju prevoditelja, što je ključno i za rad, suradnju i razmjenu. Ovdje su plaće nešto veće nego u Srbiji, no veće su i cijene, pogotovo otkako smo uveli euro. Mnogi naši građani, pa i s nižim ili prosječnim plaćama, imali su svojevremeno osjećaj »dubljeg džepa« ako bi ih put nanio u Srbiju, jer je tamo sve bilo jeftinije. No, sada je ta razlika sve manja, cijene svugdje rastu.

Unatoč gospodarskim vezama koje imamo, pitanje je ima li potencijala za više, i kako će promjene u Srbiji sada utjecati na ekonomiju. Iz Hrvatske gospodarske komore poslali su podatke koje smo tražili, o robnoj razmjeni, dok što se tiče budućnosti odnosa, smatraju, kažu, da je »prerano za utemeljene projekcije utjecaja promjene vlasti u Srbiji na gospodarske odnose naše dvije zemlje«. Iz HGK tako naglašavaju da je Srbija već u prošloj godini zauzela osmo mjesto u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom.

– Prostor za daljnju suradnju postoji, osobito u energetici i obnovljivim izvorima energije, prehrambenoj i prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, metaloprerađivačkoj industriji, informacijskim tehnologijama, logistici i turizmu. Robna razmjena Hrvatske i Srbije u 2025. godini iznosila je približno 2,4 milijarde eura. Hrvatski izvoz u Srbiju iznosio je oko 1,395 milijardi eura, a uvoz iz Srbije oko 1,010 milijardi eura, čime je Hrvatska ostvarila suficit od približno 385 milijuna eura. Najznačajniji izvozni proizvodi uključuju električnu energiju, zlato, soju, staklenu ambalažu te kozmetičke proizvode, dok su u uvozu značajnije zastupljeni električna energija i prehrambeni proizvodi. U razdoblju od siječnja do srpnja 2026. robna razmjena bilježila je pad u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, uz zadržavanje hrvatskog suficita od približno 149 milijuna eura, tumače iz HGK.

Značajan napredak

U području tržišta rada, navodi HGK, državljani Srbije čine jednu od značajnijih skupina stranih radnika u Hrvatskoj.

– Prema javno dostupnim podacima, tijekom 2025. izdane su 24.446 dozvole za boravak i rad državljanima Srbije. Hrvatski poslodavci zapošljavaju radnike iz Srbije u različitim djelatnostima, a kretanja na tržištu rada predstavljaju dodatnu dimenziju gospodarskih odnosa dviju zemalja. U pogledu ulaganja, hrvatske tvrtke prisutne su na srpskom tržištu u sektorima trgovine, usluga i prerađivačke industrije, dok su ulaganja srbijanskih poduzeća u Hrvatskoj zabilježena, među ostalim, u turizmu i poljoprivredi. Prema podacima Hrvatske narodne banke, hrvatska izravna ulaganja u Srbiji od 1993. do drugog tromjesečja 2026. iznosila su ukupno 817 milijuna eura, dok su ulaganja iz Srbije u Hrvatsku u istom razdoblju iznosila 130,4 milijuna eura. Navedeni podaci odnose se na izravna ulaganja te ne obuhvaćaju nužno sve oblike poslovne suradnje i zajedničkih projekata. Hrvatska gospodarska komora i Privredna komora Srbije surađuju na povezivanju poduzeća, razmjeni tržišnih informacija i organizaciji poslovnih susreta. Dosadašnje aktivnosti uključivale su poslovne susrete u području obnovljivih izvora energije te razgovore o suradnji u poljoprivredi, građevinarstvu, energetici i olakšavanju prekograničnog protoka robe. Dodatne mogućnosti mogu se razvijati kroz ciljano povezivanje zainteresiranih poduzeća, razmjenu informacija o tržišnim prilikama i preprekama te zajedničke poslovne aktivnosti, zaključuju u HGK, svoj pregled kretanja ekonomskih odnosa dviju zemalja.

Za mišljenje smo pitali i analitičare, pa tako prof. dr. Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci, kaže da gospodarski odnosi Hrvatske i Srbije u posljednjih deset godina bilježe značajan napredak, ali smatra da još uvijek postoji velik neiskorišten potencijal za njihovo daljnje jačanje.

– Riječ je o dvjema susjednim državama čija su gospodarstva tradicionalno povezana, s razvijenim poslovnim kontaktima, međusobnim poznavanjem tržišta i brojnim komplementarnostima koje stvaraju dobre pretpostavke za intenzivniju gospodarsku suradnju. Od takvog razvoja obje zemlje mogu imati značajne koristi, pri čemu Hrvatska, zahvaljujući svojoj gospodarskoj strukturi, članstvu u Europskoj uniji i snažnoj prisutnosti hrvatskih kompanija na srbijanskom tržištu, ima posebno izražen interes za daljnje unaprjeđenje odnosa. Podaci o robnoj razmjeni najbolje potvrđuju važnost međusobne gospodarske povezanosti, kaže Drezgić, pri čemu se i sam poziva na podatke HGK i Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je, navodi, ukupna robna razmjena Hrvatske i Srbije 2015. godine iznosila je približno milijardu eura, pri čemu je hrvatski izvoz iznosio 562 milijuna eura, a uvoz iz Srbije 433 milijuna eura.

Strateške prednosti

– Deset godina poslije, u 2025. godini, ukupna robna razmjena približila se iznosu od 2,5 milijardi eura. Hrvatski izvoz dosegnuo je gotovo 1,4 milijarde eura, dok je uvoz iz Srbije nešto premašio milijardu eura. To znači da je ukupna robna razmjena u deset godina nominalno porasla približno dva i pol puta, što predstavlja značajan rezultat i potvrđuje rastuću važnost gospodarskih odnosa dviju zemalja. Posebno je važno istaknuti da Hrvatska u robnoj razmjeni sa Srbijom kontinuirano ostvaruje suficit te da je Srbija u 2025. godini bila peto najveće izvozno tržište Hrvatske. Upravo ti pokazatelji potvrđuju da je daljnji razvoj gospodarske suradnje u izravnom interesu hrvatskog gospodarstva. Srbija predstavlja značajno tržište za hrvatske proizvode i usluge, a zemljopisna blizina, relativno niski transportni troškovi, poznavanje poslovnog okruženja i postojeća mreža gospodarskih odnosa omogućuju hrvatskim poduzećima konkurentske prednosti u odnosu na brojna druga tržišta. Prostor za daljnji rast posebno vidim u prehrambenoj i prerađivačkoj industriji, energetici, farmaceutskoj i kemijskoj industriji, građevinarstvu, logistici, prometu, turizmu te informacijskim tehnologijama. Osim povećanja izvoza, za Hrvatsku su posebno važne mogućnosti novih ulaganja, širenja poslovanja hrvatskih kompanija na srbijanskom tržištu i razvoja zajedničkih projekata. Veća gospodarska povezanost mogla bi pridonijeti i snažnijem pozicioniranju Hrvatske kao logističkog i prometnog središta za povezivanje srednje Europe s tržištima jugoistočne Europe. Dodatan potencijal postoji u zajedničkom nastupu poduzeća na trećim tržištima, povezivanju dobavljačkih lanaca i razvoju proizvoda veće dodane vrijednosti, ističe Drezgić.

Pravna sigurnost najvažnija za gospodarstvenike

Saša Drezgić kaže i da se »u kontekstu mogućih političkih promjena u Srbiji otvara prilika za stvaranje dodatno poticajnog gospodarskog okruženja«.

– Za gospodarstvenike su pritom najvažniji pravna sigurnost, stabilnost institucija, predvidljivost poslovnih uvjeta i otvorenost prema investicijama. Svaki napredak u tim područjima može pozitivno utjecati na trgovinsku razmjenu, investicijske aktivnosti i ukupnu gospodarsku suradnju. Važnu dimenziju budućih odnosa predstavlja i europska perspektiva Srbije, u kojoj Hrvatska ima ključnu ulogu. Kao punopravna članica Europske unije, Hrvatska izravno sudjeluje u odlučivanju o daljnjem procesu proširenja, a pristupanje Srbije Europskoj uniji nije moguće bez suglasnosti Hrvatske, kao ni ostalih država članica. Međutim, smatram da Hrvatska upravo u tome treba prepoznati i vlastiti strateški interes. Europski integrirana, gospodarski razvijena i institucionalno stabilna Srbija značila bi sigurnije i predvidljivije poslovno okruženje za hrvatske kompanije, jednostavniji pristup tržištu, smanjenje administrativnih i regulatornih prepreka te dodatne mogućnosti ulaganja i gospodarskog povezivanja. Hrvatska bi time dobila još bolje povezano susjedno tržište, dodatne mogućnosti izvoza i ulaganja te prostor za jačanje vlastite gospodarske prisutnosti u jugoistočnoj Europi, zaključuje dekan Drezgić.