“Nažalost, samo je oko 20 posto toga uloženo na tržištu kapitala, odnosno nalazi se u imovini te vrste”, istaknuo je Primorac na konferenciji “IPO kao prilika za dugoročne vlasnike i rast kroz tržište kapitala”, u organizaciji Jutarnjeg lista i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).


Cilj je mobilizirati tu štednju, rekao je Primorac, istaknuvši da za razvoj gospodarstva nema ništa gore nego kada postoje mlada i inovativna poduzeća koja se možda ne mogu financirati kod banaka, dok istovremeno postoji oko 80 milijardi eura financijske imovine koja nije angažirana na tržištu kapitala.




Tako se događa, ne samo u Hrvatskoj, da mlada i inovativna poduzeća u potragu za kapitalom odlaze prema Londonu i SAD-u, a najčešće trajno sa sobom odnose i svoje ideje i kreativnost, kazao je Primorac.


Istaknuo je da je razvoj tržišta kapitala jedan od fokusa rada Vlade u posljednjih nekoliko godina, apostrofiravši i “hrabre iskorake” u vidu izdavanja “narodnih” obveznica i trezorskih zapisa.


Od 2023. tako je već bilo 13 izdanja “trezoraca” i tri obveznica, kroz sustav je ukupno “procirkuliralo” više od 10 milijardi eura, trenutno je nešto manje od 10 posto javnog duga u “rukama” građana, kojima je preusmjereno, umjesto bankama, više od 300 milijuna eura kamata, a također, otvoreno je više od 50 tisuća novih investicijskih računa u SKDD-u, naveo je Primorac.


Uspostavljanje IPO fonda


Spomenuo je i napore oko izrade aplikacija e-riznica i m-riznica, “koje u pravom smislu riječi predstavljaju državni fintech”.


Govoreći o strateškom okviru za razvoj tržišta kapitala, više riječi je posvetio regionalnoj integraciji, pri čemu je kao cilj zacrtano da Hrvatska bude predvodnik tog procesa. U tome je ostvaren značajan napredak, rekao je Primorac, podsjetivši i na memorandum o razumijevanju koji su nedavno u Zagrebu potpisali predstavnici osam država.


Također, podsjetio je i da je Zagreb odabran kao sjedište buduće kompanije koja će koordinirati rad na regionalnoj integraciji burzi.


S obzirom na temu konferencije, Primorac je rekao da se razmišljalo o brojnim mogućnostima kako da država potakne aktivnosti u tom segmentu. Tako se, prema njegovim riječima, razmatra uspostavljanje IPO fonda, koji bi praktički zajedno s privatnim ulagateljima sudjelovao u inicijalnim javnim ponudama. Primorac nije iznio više detalja o toj inicijativi, tek dodavši da bi HBOR bio sjajan kao institucija za “udomiti” jedan takav fond.


Žigman o pozitivnim trendovima na domaćoj burzi


Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman je rekao da je hrvatsko tržište kapitala ove godine ostvarilo izuzetno velik rast, a nakon dugo godina vrijednost transakcija premašila je pola milijarde eura, i to samo u osam mjeseci. Žigman očekuje da će se slična razina prometa nastaviti i preostala četiri ovogodišnja mjeseca, pri čemu kao ključno za takve trendove apostrofira uključivanje građana na burzu, s obzirom i na dva uspješna IPO-a, tvrtki Ing-Grad i Žito, a očekuje se i treće izdanje, ono Tokić grupe, za što bi Hanfa ovaj tjedan trebala donijeti odluku o prospektu.


“Tako da imamo rekordan broj izdanja u kojima je participirao rekordan broj građana”, istaknuo je Žigman. Ocijenio je i da bi željenim regionalnim povezivanjem burzi Hrvatska “došla visoko na kartu” stranih investitora, a trenutna dinamika na burzi bi bila “multiplicirana”.


Naveo je i da ukupna kapitalizacija, to jest vrijednost svih dionica i obveznica na hrvatskom tržištu kapitala doseže oko 56 milijardi eura, što je oko dvije trećine BDP-a.


Okupljenima se obratio i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Marko Pavić, koji je rekao da su za razvoj tržišta kapitala ključne politička stabilnost, koja se ogleda i u povjerenju globalnih agencija za kreditni rejting, te povjerenje građana u državu, u vidu i njihovih ulaganja u državne vrijednosne papire.


Napredak u korporativnom upravljanju


Član Upravnog vijeća Hanfe Jurica Jednačak predstavio je rezultate izvještaja za 2024. godinu o korporativnom upravljanju za kompanije uvrštene na domaću burzu, koji, po njegovim riječima, dokazuju da izdavatelji sve ozbiljnije pristupaju korporativnom upravljanju, s obzirom na ukupnu usklađenost s Kodeksom od 72 posto. Inače, godinu ranije to je iznosilo 70 posto.


Pritom, najviša razina usklađenosti bilježi se u području vodstva, 84 posto, zatim rizicima, unutarnjoj kontroli i reviziji, 81 posto, dok najviše prostora za napredak postoji u području imenovanja članova uprave i nadzornog odbora, gdje razina usklađenosti iznosi 61 posto, a tu je i područje dionika i korporativne društvene odgovornosti, s 58 posto.


Po pitanju rodne raznolikosti također se bilježi blagi napredak, pa tako, iako više od polovice izdavatelja i dalje nema nijednu članicu uprave, broj društava s isključivo muškim upravama i nadzornim odborima pada, a gotovo polovica onih koji su postavili ciljeve za zastupljenost žena već ih je i ostvarila.


“Napredak je vidljiv, ali prostora za poboljšanje još ima, osobito u rodnoj raznolikosti i ulogama nadzornih odbora. Kvalitetno korporativno upravljanje ne donosi koristi samo dioničarima, nego i zaposlenicima, partnerima i široj zajednici“, izjavio je Jednačak.


Nagrade za najbolju usklađenost s Kodeksom korporativnog upravljanja


Na konferenciji su tradicionalno dodijeljena i Hanfina priznanja izdavateljima za najbolju usklađenost s Kodeksom korporativnog upravljanja prema pokazateljima za 2024. godinu, a za Vodeće tržište ove je godine pripalo Podravka grupi.


Za Službeno tržište nagrađena je Končar – Elektroindustrija, za izdavatelja na Redovitom tržištu Ericsson Nikola Tesla, dok je priznanje za najveći napredak u korporativnom upravljanju tijekom 2024. godine pripalo Hrvatskom Telekomu.