Iz Grada Zagreba, na obljetnicu jedne od najjačih grmljavinskih oluja otkad postoje mjerenja, priopćili su kako su građani nakon nevremena podnijeli 6500 prijava štete na vlastitoj imovini, od čega se 5000 prijava odnosilo na štetu na građevinama, a 1500 prijava na štetu na vozilima.


Nisu bili ispunjeni zakonski kriteriji za proglašenje prirodne nepogode na području Grada Zagreba, no Gradska skupština donijela je posebnu odluku o novčanoj pomoći za sanaciju oštećenja, a za što je pristiglo 3015 zahtjeva.




Do sada su odobrene ukupno 2342 novčane pomoći te je isplaćen 2021 zahtjev ukupne vrijednosti 2.106.389,54 eura. U Gradu očekuju da će uskoro biti isplaćeni svi pravovaljani zahtjevi.


U sanaciji posljedica, gradske službe srušile su oko 1500 komada drveća oštećenih u nevremenu, orezale oko 11.000 komada te prikratile 600 stabala.


U cilju nadomještanja porušenih stabala, ali i dodatnog ozelenjavanja Grada, do proljeća 2024. godine posadili su ukupno 8000 stabala po svim gradskim četvrtima, što je četiri puta više od desetogodišnjeg prosjeka, a iz Grada poručuju kako će tim ritmom nastaviti i dalje.


Stradala i Slavonija 


“Uz to, prijedlogom izmjena i dopuna GUP-a, javne zelene površine se planira povećati za 36 hektara, što je dodatna 21 površina veličine Parka Stara Trešnjevka na razini cijelog grada. Ovim mjerama se, između ostaloga, utječe i na smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena i doprinosi većoj otpornosti grada na prirodne nepogode”, poručili su iz Grada Zagreba.


Također su naveli kako je Grad prošlogodišnju oluju iskoristio i kako bi unaprijedio koordinaciju žurnih službi i snaga civilne zaštite.


Jako olujno nevrijeme zahvatilo  je 19. srpnja 2023. 14 županija i Grad Zagreb. Većina ozlijeđenih bila je na području Zagreba, a smrtno su stradale četiri osobe – dvije na području Zagreba, jedna na području Brodsko-posavske županije te vatrogasac na području Vukovarsko-srijemske županije. Uz Slavonski Brod, olujno nevrijeme poharalo je i Lipik, Pakrac i Garešnicu.


U istočnom dijelu Vukovarsko-srijemske županije stradalo je više od 2.5 milijuna prostornih metara najkvalitetnije šume, a prema navodima iz Hrvatskih šuma najveće štete su na području podružnice Vinkovci, odnosno šuma u Spačvanskom bazenu. Od 120 godina stare šume hrasta lužnjaka nakon olujnog nevremena i sanacije ostala je samo golema čistina.


U Zagrebu i istočnoj Hrvatskoj izmjerene su brzine vjetra između 115 i 180 kilometara na sat, što ih svrstava među najjače zabilježene na ovom području, izvijestio je tada Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).