Globalno istraživanje osobnog bogatstva te konzultantske kuće je pokazalo da su obveznice, investicijski fondovi i dionice, koji bi dugoročno mogli generirati veće prinose za investitore od gotovine, puno manje prisutne u portfeljima građana Hrvatske.


S druge strane, udjel gotovine i depozita je puno veći u Hrvatskoj nego u istočnoj Europi ili globalno, istaknuli su iz BCG-a.




“Možemo uočiti potencijalni razlog sporijeg rasta financijskog bogatstva hrvatskih građana – udjel gotovine i depozita mnogo je veći u Hrvatskoj nego u istočnoj Europi ili globalno. Istovremeno, obveznice, investicijski fondovi i dionice, koje bi dugoročno mogle generirati veće prinose za investitore od gotovine, puno su manje prisutne u portfeljima građana Hrvatske”, ocijenio je partner i direktor u BCG-u Krisztian Horvath u izjavi koja se prenosi u objavi.


Ti imovinski razredi, s njihovim kombiniranim udjelom od 22 posto, tek su malo viši od polovice istočnoeuropskog prosjeka. Istovremeno, udjel dugoročnijih instrumenata bogatstva kao što su životna osiguranja i mirovinske štednje čini znatno veći udjel (40 posto) financijskog bogatstva nego u istočnoj Europi u cjelini (31 posto), navode iz BCG-a.


Financijsko bogatstvo hrvatskih građana raslo sporije od prosjeka istočne Europe


Naime, financijsko bogatstvo hrvatskih građana, koje se definira kao ukupno bogatstvo iz kojeg su isključene nekretnine i dug, u posljednjih 20 godina je raslo po stopi od šest posto godišnje, što je znatno sporije u usporedbi s prosjekom istočne Europe, koji je iznosio deset posto.


“Ova velika razlika od četiri postotna boda djelomično bi mogla objasniti prilično jedinstvenu pojavu da je stvarna imovina hrvatskih kućanstava dvostruko veća od vrijednosti njihove financijske imovine”, ocijenio je partner i direktor u Boston Consulting Groupu.Krisztian Horvath u izjavi koja se prenosi u objavi.


Naime, stvarna imovina obuhvaća nekretnine, dugotrajna potrošačka dobra, fizičko zlato i druge plemenite metale po tekućim cijenama, a za usporedbu s Hrvatskom, istaknuo je Horvath, razlika između financijske i stvarne imovine u istočnoj Europi je u prosjeku “samo” 1,3 puta veća u korist stvarne imovine.


Iz BCG-a napominju i da je od 2018. do kraja 2023. u Hrvatskoj financijsko bogatstvo građana raslo po godišnjoj stopi od 7,2 posto te dosegnulo gotovo sto milijardi dolara, pa Hrvatska tako drži 2,1 posto financijskog bogatstva regije istočne Europe.


Hrvatska ima “jednu od primjerenijih” raspodjela bogatstva


Kao zanimljivost je apostrofirana činjenica da Hrvatska istovremeno ima “jednu od primjerenijih” raspodjela bogatstva, pa tako građani s manje od 250 tisuća američkih dolara posjeduju 72 posto ukupnog bogatstva, znatno više nego u istočnoj Europi, 42 posto, ili globalno, 30 posto.


Iako vidimo sporo smanjenje tog broja, spuštajući se s 75 posto u 2019., u Hrvatskoj još uvijek vidimo manju koncentraciju bogatstva nego drugdje”, komentira Horvath.


To se posebno ističe u segmentu “super bogatih”, to jest građana koji posjeduju više od 100 milijuna dolara, pri čemu taj sloj posjeduje samo tri posto ukupnog bogatstva, što je mnogo manje od globalnih 14 posto.