Istaknula je da je femicid jedan od najpredvidljivijih oblika ubojstava, s jasno prepoznatljivim obrascima i okidačima te da sustav mora znati pravovremeno reagirati. Kroz Femicide Watch, koji pravobraniteljica vodi u okviru Promatračkog tijela za sveobuhvatno nadgledanje, prikupljanje podataka, analizu i izvještavanje o slučajevima ubojstava žena, redovito upozorava policiju na propuste u intervencijama i procjenama rizika.




Pravobraniteljica Ljubičić napominje kako u svjetlu ratificirane Istanbulske konvencije postoji kontinuirana inicijativa zakonodavca prema izmjenama zakonodavnog okvira i strožim kaznama za rodno utemeljeno nasilje.


Navela je da je jedan od glavnih problema sustava zaštite od rodno utemeljenog i obiteljskog nasilja to što se zakonske izmjene ne prate sustavnim prikupljanjem podataka, dubinskim analizama ni stručnim strateškim dokumentima koji bi osigurali njihovu provedbu. Dodala je da se zakoni najčešće mijenjaju tek nakon teških slučajeva nasilja ili ubojstava žena, kada javnost izvrši snažan pritisak na političare.


Pravobraniteljica je istaknula da u Hrvatskoj nedostaje sustavan pristup obrazovanju o ravnopravnosti spolova, rodno utemeljenom nasilju i njegovom ranom sprječavanju. Posebno je vidljiv manjak edukacije djece te stručnih službi poput policije, pravosuđa i državnog odvjetništva.


Na posljedice takvog stanja, potvrđene i u GREVIO izvješću, upozorava već godinama. Rezultat takvog načina borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja su uglavnom niske, često uvjetne kazne i daljnja brutalizacija nasilja.


Predlaže promjene usmjerene na reformu cijelog sustava: pomak s pukog kažnjavanja posljedica na sprječavanje uzroka nasilja kroz rano djelovanje, obrazovanje i edukaciju, kao i na uspostavu kvalitetne i dugotrajne psihosocijalne podrške obiteljima prije eskalacije nasilnih obrazaca.


Od 2015. do 2024. rast kaznenih djela gotovo upeterostručen


Pravobraniteljica poručuje da patrijarhalni obrasci duboko ukorijenjeni u društvu stvaraju neravnopravne odnose moći, što neizbježno dovodi do većih stopa nasilja i diskriminacije prema ženama. Relevantni podaci, ističe, jasno pokazuju da žene i dalje snose najveći teret tih nepravdi.


Upozorila je da broj kaznenih djela nasilničkih ponašanja u obitelji kontinuirano i osjetno raste. U usporedbi s 2015. godinom, kada je zabilježeno 2.220 takvih kaznenih djela, prošle godine evidentirano ih je čak 9.167, navela je.


U razdoblju 2015.-2024. rast kaznenih djela se skoro upeterostručio, dok se broj prekršajnih djela nasilničkih ponašanja u obitelji istovremeno i u istom razdoblju prepolovio sa skoro 14 tisuća u 2015., na ispod sedam tisuća lani.


Prošle godine nastavljen je trend prvi put zabilježen u 2023. godini, kada je po prvi put otkada se sustavno prati statistika nasilja prema ženama i među bliskim osobama, zabilježen veći broj evidentiranih kaznenih djela nego evidentiranih prekršaja. Prekršaja nasilja u obitelji je zabilježeno – 6.949, a kaznenih djela među bliskim osobama – 9.167.


Pravobraniteljica ističe da višegodišnji trendovi pokazuju ono na što upozorava već dugo: sustav borbe protiv nasilja nad ženama i u obitelji nije usmjeren na prevenciju, edukaciju i uklanjanje uzroka nasilja, nego gotovo isključivo na kažnjavanje posljedica.


Naglašava da većinu nasilja nad ženama i dalje počine njima bliske osobe te da mnoge žene smrtno stradaju upravo nakon što pokušaju prekinuti nasilnički odnos. To je, poručuje, ozbiljno upozorenje da su nužne hitne i sustavne promjene.


Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama koji se obilježava u utorak pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić upozorava i na razorne posljedice seksualnog nasilja te na nedovoljno učinkovit odgovor sustava. Posebno zabrinjavaju visoke “tamne brojke” – brojni slučajevi koji se ne prijavljuju ili ostaju neprocesuirani. Žrtve su često izložene predrasudama i stigmatizaciji, zbog čega se dio njih odlučuje na anonimne prijave, osobito kod seksualnog uznemiravanja. Silovanje, kao najteži oblik seksualnog nasilja, ostavlja dugotrajne i teške posljedice.


Smatra da su kazne preblage, postupci predugi i da to dodatno narušava povjerenje žrtava u sustav, zbog čega su nužne korjenite i hitne promjene.


Ljubičić je također upozorila i na rast kibernetičkog nasilja rodne prirode.