Plenković je u Hrvatskom saboru prilikom podnošenja godišnjeg izvješća o radu Vlade rekao kako je Vlada svjesna da predstoji još jako puno ozbiljnog posla, pa i u vidu strukturnih reformi, borbe protiv inflacije te podizanja plaća i mirovina.


Stoga je i cilj da prosječna neto plaća do kraja mandata Vlade naraste na oko 1.600 eura, rekao je Plenković, dok je u kontekstu zakona o minimalnoj plaći, odlučeno da će ona od iduće godine iznositi 970 eura bruto, što je više za 130 eura ili 15,5 posto.




“Na taj način pomažemo onima koji imaju najmanje. Danas u Hrvatskoj ima sto tisuća ljudi koji primaju minimalnu plaću. Želimo da njihova plaća bude takva da im omogući dostojanstveniji život”, izjavio je Plenković.


Osim daljnjeg rasta plaća i mirovina, kao temeljni prioritet Vlade za iduće četiri godine Plenković je izdvojio i priuštivo stanovanje.


U tom kontekstu će se donijeti i nacionalni plan stambene politike, a cilj mu je olakšati najam stanova kao i kupnju prve nekretnine, pri čemu se u obzir uzima i činjenica o oko 600 tisuća praznih stanova u Hrvatskoj, a u smjeru čega ide i novi krug porezne reforme.


U svom govoru oporbi je opetovano spočitavao “bajku o katastrofi u Hrvatskoj”, pri čemu je iznio brojne podatke za koje smatra da opovrgavaju takvu argumentaciju.


U proteklih osam godina, istaknuo je tako predsjednik Vlade, minimalna neto plaća je porasla s 331 na 672 eura, što je nominalno više za 103 posto, prosječna neto plaća sa 749 na 1315 eura, uz nominalni rast za 76 posto, a realni za 35 posto, a medijalna plaća sa 656 na 1.106 eura ili 69 posto.


Tu je podsjetio i na “najveću reformu” plaća u državnoj i javnim službama, koja je stupila na snagu početkom godine, a koja je dovela do značajnog rasta plaća, u prosjeku za 32 posto.


Energetska kriza se praktički nije ni osjetila


Govoreći o otpornosti hrvatskog gospodarstva, Plenković je rekao da su krize Vladu primorale na politiku državnog intervencionizma, podsjetivši na višekratne pakete pomoći građanima i gospodarstvu vrijedne ukupno oko osam milijardi eura.


Snažnim i pravovremenim mjerama je očuvana socijalna kohezija, pri čemu se energetska kriza praktički nije ni osjetila, ocijenio je predsjednik Vlade.


Pritom je apostrofirao da je inflacija trenutno ispod dva posto.


“I taj problem smo adresirali i riješili”, kazao je.


Plenković je ustvrdio da je Hrvatska danas ekonomski jača i gospodarski uspješnija nego što je ikad prije bila, a ove godine se očekuje rast BDP-a od 3,6 posto, što je značajno više od prosjeka rasta EU-a i eurozone, koji se kreću oko jedan posto i manje.


Prije osam godina, naveo je, BDP je u apsolutnom iznosu dosezao 47 milijardi eura, a do kraja ove godine očekuje se da će iznositi 84,7 milijardi eura. Nadalje, BDP po stanovniku je prije osam godina iznosio 62 posto prosjeka EU-a, dok bi do kraja ove godine to trebalo doseći 78 posto, čime Hrvatska prestiže Grčku, Latviju i Slovačku, bit će na razini Mađarske, a sve bliže Poljskoj i Estoniji, istaknuo je predsjednik Vlade, dodajući da je cilj da do 2028. BDP po stanovniku dosegne 82-83 posto prosjeka EU-a, što je trenutna razina Portugala.


Inflacija, javni dug i deficit u okvirima kriterija iz Maastrichta


Kako je najavljeno nedavno predstavljenim prijedlogom rebalansa proračuna, deficit će ostati ispod dopuštenog praga od tri posto BDP-a, na 2,6 posto, dok će se udjel javnog duga u BDP-u spustiti na 58,9 posto. Pritom će inflacija, javni dug i deficit biti u okvirima kriterija iz Maastrichta, naglasio je predsjednik Vlade.


Podsjetio je i na nedavne ocjene agencija za kreditni rejting Fitch i Standard&Poor’s, koje su po prvi puta Hrvatsku pozicionirali unutar kruga zemalja s kreditnim rejtingom u A-kategoriji.


“Rekordno brz napredak od neinvesticijskog rejtinga do A kategorije je snažna poruka sigurnosti stranim ulagačima, hrvatskom gospodarstvu, a i svima nama. Naša je međunarodna reputacija snažnija. Naše povoljnije i jeftinije zaduživanje je tu, kao mogućnost”, poručio je Plenković.


Iako mu takve ocjene kreditnih agencija imponiraju, Plenković je kazao da mu još više imponira što su građani uložili u vrijednosne papire države oko četiri milijarde eura.


“I to je isto bajka. Bajka koja se dogodila prije dvije godine, dok ste vi razbijali inventar, građani su istovremeno uzimali štednju sa svojih računa i s povjerenjem ulagali u vrijednosnice hrvatske države”, poručio je Plenković oporbenim zastupnicima.


Između ostalih, Plenković je iznio i podatak da je vrijednost robnog izvoza od 2016. porasla s 12,3 na 23 milijarde eura, odnosno za 86 posto, dok je rast robnog izvoza u zemlje EU-a skočio za 90 posto.


Rekordna zaposlenost


Plenković je apostrofirao i da je u Hrvatskoj trenutno oko 1,75 milijuna zaposlenih, što je najveći broj ikad, više i nego kada je Hrvatska imala 4,7 milijuna stanovnika. “To su razmjeri katastrofe u pogledu zaposlenosti”, ironičan je bio Plenković.


Od 2016. do danas tako radi oko 308.000 osoba više, rekao je, podsjetivši i na “zloguka proročanstva” nekih oporbenih zastupnika o gubitku 400.000 radnih mjesta tijekom pandemije.


Tu je i podatak o broju nezaposlenih od 83 tisuće, što je najniže u posljednjih 40 godina.


Plenković se osvrnuo i na apsorpciju EU sredstava, pri čemu Hrvatska trenutno bilježi višak od 16,2 milijarde eura u odnosu na uplate u europski proračun, a i podsjetio da je Hrvatska, uz Italiju, najbrža po apsorpciji sredstava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).


Razvoj prometne infrastrukture


Kada je riječ o razvoju prometne infrastrukture, podsjetio je na dovršetak Pelješkog mosta, a kao ciljeve izdvojio dovršetak koridora Vc u Baranji, izgradnju brzih cesta do Koprivnice, Virovitice, od Požege do autoceste, kao i izgradnju punog profila autoceste do Dubrovnika.


Podsjetio je i na izgradnju druge cijevi tunela Učka. “I onda je najlakše lakonski reći, jest da je koštala 200 milijuna eura, al’ ajmo da bude džaba.


To može reći samo netko tko ne prati zadnjih 30 godina javno-privatno partnerstvo između države i Bina Istre”, ocijenio je predsjednik Vlade, koji je kao prioritetne apostrofirao projekte gradnje tunela Kozjak i potom brze ceste Trogir-Omiš.


Između ostalog, rekao je da su na red došla i velika ulaganja u željeznicu, a tu je i “renesansa luka na Jadranu”.


Kada je riječ o energetici, podsjetio je na povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku, na 6,1 milijardi kubnih metara plina godišnje, kao i na ulaganje 570 milijuna eura u nove, šire plinovode, koji će imati kapacitete i za transport vodika.


Poljoprivredu je apostrofirao kao “kralježnicu ekonomski suverenije Hrvatske” a za čiji razvoj je osigurano 3,8 milijardi eura europskih sredstava. Rekao je i da je cilj povećati vrijednost poljoprivredne proizvodnje za dodatnih 20 posto.