Dvojica čelnika su se proteklih godina razilazil po nizu tema, prvenstveno oko rata u Ukrajini. Milanović je premijera optuživao da želi uključiti Hrvatsku u taj rat, a Plenković odgovarao optužbama da je predsjednik proruski igrač.


“Mislim da su nam stajališta poprilično udaljena. Bilo bi čudno da se ta stajališta preko noći približe jer su dijametralno suprotna zadnje tri godine na temu ruske agresije na Ukrajinu i ne vidim da ih bilo tko… ni da ih on baš mijenja”, izjavio je Plenković novinarima u Velimirovcu.




Plenković i Milanović su telefonski su razgovarali u srijedu, uoči izvanrednog sastanka Europskog vijeća na kojem su donesene važne odluke o jačanju europske obrane i o potpori Ukrajini.


“Ja sam ga nazvao telefonom, pojasnio što mi mislimo o prijedlogu zaključka koji je jučer usvojen. Htio sam vidjeti ima li eventualno nekih rezervi na neke od tih zaključaka. Iz onoga što smo razgovarali vidi se da svatko od nas stoji na svojim principijelnim pozicijama, ali nismo došli u poziciju da bi bilo nešto u tim zaključcima što bi bilo sporno da ih mi ne prihvaćamo”, rekao je Plenković.


Čelnici država članica podržali su u četvrtak prijedlog Europske komisije da se uspostavi posebni financijski instrument od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u obranu. Komisija bi se za taj iznos zadužila na financijskim tržištima i odobravala zajmove državama članicama.


Plenković je rekao da su u četvrtak “srušeni svi tabui na razini Europske unije koji su dosad bili nezamislivi”


Prekretnica u Europskoj uniji


“Takav veliki paket posvećen obrani, uz najavu bijele knjige o obrani koja će govoriti o kratkoročnim i dugoročnim ciljevima, o financiranju obrambenih izdataka, o angažmanu potpore Ukrajini, prije svega ukrajinske vojske koja je glavna sigurnosna garancija za mir i partnerstva s drugim akterima, mi u smislu materijaliziranja geostrateške autonomije Europske unije nismo dosada čuli nikad”, rekao je premijer.


“Ovo jučer je zaista u tom pogledu bilo veliko i prekretničko i zato je bitno i na neki države članice EU-a ne samo da su osvijestile, nego su i operativno se angažirale na tome da se jača europska obrana kao i naša vlastita sigurnost”, dodao je.


Europski čelnici izrazili su na samitu snažnu potporu Ukrajini u borbi za pravedan i trajan mir, svi osim mađarskog premijera Viktora Orbana.


“(Orban) smatra da treba voditi politiku koja bi bila potpuno nalik onome što u ovome trenutku radi američka administracija”, rekao je Plenković, dodavši da Orban “nije protiv jačanja Europske unije”.


Za američkog predsjednika Donalda Trumpa je kazao da “prije svega želi mir u Ukrajini i mir na Bliskom istoku”.


“Njegovi napori su praktički jednakog intenziteta u oba ova dva velika svjetska žarišta. On to radi s težinom i utjecajem SAD-a kao ekonomske, vojne svjetske sile i nastoji i svoje odnose koje je imao ranije s ruskim predsjednikom (Vladimirom) Putinom iskoristiti da bi se sjelo za stol i dogovorilo primirje”.


Međutim, Plenković je naglasio da primirje ne može biti samo prekid vatre “pa da ostane sve na tome, gdje su se zatekle strane”. “Da imamo liniju razdvajanja i da onda ta linija razdvajanja kroz veliki broj godina postane zamrznuti konflikt i de facto nagradi agresora”, upozorio je.


“Ruska agresija na Ukrajinu ne smije završiti tako da se agresor nagradi teritorijem, da se Ukrajinu prisili na polukapitulaciju i gubitak teritorija i da politika zapada koja je bila principijelna, zagovarala međunarodno pravo i suverenost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine … bude ponižena”, rekao je premijer.