Foto: Reuters
Ulazak Hrvatske u europodručje i šengensku zonu s prvim danom 2023. godine obilježit će se simbolično, podizanjem eura s bankomata, plaćanjem kave u eurima i prelaskom granice bez kontrola, najavio je premijer Andrej Plenković u srijedu u emisiji “A sada Vlada”.
“Nećemo raditi neke velike fešte. Mislim da trebamo tu biti skromni i ponizni, puno smo na tome radili, ali ćemo obilježiti to na neke simbolične načine”, rekao je Plenković.
Preko granice
Prvi put će se s bankomata podići euro umjesto kune, a u posjet će doći predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, najavio je.
“Otići ćemo s njom na granicu sa Slovenijom. Tu ćemo proći granicu bez kontrola. Popit ćemo kavu, platit ćemo u eurima”, rekao je Plenković.
Pritom je naglasio da on “velikom feštom” smatra doček Vatrenih održan u nedjelju u Zagrebu.
“Ući u euro i šengen isti dan još nije uspjelo nikome”, ponovio je Plenković što je i dan ranije istaknuo u obraćanju diplomatima akreditiranima u Hrvatskoj.
Premijer je rekao kako mu je drago što se to odvija na sredini drugog mandata njegove vlade, kao i da se ništa od toga ne bi dogodilo bez političke stabilnosti i “čvrstih 77 ruku parlamentarne većine”.
“Hrvatskoj je BiH najvažnija susjedna zemlja”
Plenković se u emisiji osvrnuo i na dodjelu kandidatskog statusa za članstvo u EU osni i Hercegovini kazavši da mu je bilo zadovoljstvo biti na Europskom vijeću na kojemu je to potvrđeno za Hrvatskoj “najvažniju susjednu zemlju”.
“Srbija i Crna Gora pregovaraju već duže vrijeme o članstvu, konačno smo uspjeli da ove godine krenu Albanija i Sjeverna Makedonija. Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo. To je dobro za sve građane, ali i za stabilnost”, dodao je.
Hrvatskoj je Bosna i Hercegovina “najvažnija susjedna zemlja. Zemlja u kojoj su Hrvati konstitutivan narod, a Hrvatska se trudi da njihova konstitutivnost bude i stvarna”, naglasio je.
Premijer Andrej Plenković naveo je u četvrtak kako su neki od prioritetnih ciljeva Vlade u 2023. smanjenje inflacije, gospodarski rast, turizam, ubrzanje procesa obnove u Zagrebu i na Banovini, demografska politika, borba protiv korupcije, zaštita ljudskih i manjinskih prava.
“„Cilj je smanjiti inflaciju na razinu između 5,6 i 6 posto, učiniti da rast bude oko jedan i nešto više. Mislim da će turistička sezona biti ponovno izvrsna, ubrzanje procesa obnove i na Banovini i u Zagrebu što je po meni najproblematičniji dio svega što radimo jer nestvarno ne ide dobrom dinamikom i tu ćemo se najviše posvetiti da se ubrza”, rekao je premijer Plenković u emisiji “A sada Vlada”.
Ulaganja u vojsku
Moraju se, kaže baviti i s onim što je ‘ostalo za perfektuiranje’ – pravna država, učinkovitije institucije, borba protiv korupcije, zaštita ljudskih i manjinskih prava, stvaranje bolje poslovne klime u hrvatskom gospodarskom kontekstu te demografska politika kao egzistencijalno pitanje hrvatskog naroda.
“Ima još jako puno posla isporuka je dobra ali sad kad smo u jezgri moramo dalje”, ustvrdio je.
Premijer Plenković odbacio je jučerašnje optužbe predsjednika Republike kako je stanje materijalno-tehničke opremljenosti Hrvatske vojske grozno te bi zbog toga netko trebao kazneno odgovarati.
„Predsjednik Milanović puno više vremena provodio s admiralom Hranjem (načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga), pa neka on o tome govori. Mi smo u našem mandatu dali vojsci ono što može dati temeljem inputa koji smo dobili od Oružanih snaga”, odgovorio je premijer.
Vlada je znatno podignula ulaganja u vojsku, što pokazuje nabava borbenih zrakoplova „Rafale”, helikoptera „Black Hawk” te oklopnih vozila „Bradley”, ponovio je Plenković.
„Osim jačanja kopnene vojske i ratne mornarice, Vlada je također vratila vojnicima prava koja su oduzeta u vrijeme Milanovićeve vlade”, ustvrdio je.
Ulaganje u sportsku infrastrukturu
Usvajanjem novog Zakona o sportu, Vlada se odlučila za policentričan pristup kad su u pitanju ulaganja u sportsku infrastrukturu, uključujući i nogometne stadione, što znači da se neće graditi samo jedan stadion u Zagrebu
„Maksimir se treba graditi u suradnji države, Grada Zagreba, kluba, uz potporu koju smo dogovorili s UEFA-om, dogovorili smo da i FIFA participira, da se uključe sponzori, kako bi se napravio projekt, financijska konstrukcija i riješila imovinska pravna pitanja”, nabrajao je premijer.
Neriješena imovinsko pravna pitanja godinama su problem kod maksimirskog stadiona, s obzirom da je dio zemljišta u vlasništvu Katoličke crkve. Hrvatska biskupska konferencija zatražila je da se i Vlada uključi u razgovore o zemljištu.
„Mi ćemo pomoći, svi su svjesni da to pitanje treba biti čisto, od pravne podloge pa i onda i samog projekta, te kasnije izvedbe i dovršetka tog projekta. Učinit ćemo sve što možemo kao jedan od aktera u cijeloj priči da se sve na najbolji mogući način riješi”, odgovorio je Plenković.”
„Isto tako, treba uložiti u obnovu Poljuda, koji je najljepši stadion koji imamo te u druge stadione diljem Hrvatske, da ta infrastruktura dođe na puno kvalitetniji novo”, dodao je predsjednik Vlade.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
Bogdanka i Ljiljana
Priča koja je pokrenula veliku lavinu empatije i humanosti. Majka i kći uselile u novi dom pod Velebitom
Plodovi zemlje i mora
Plavi svijet
Ovo su najskuplje jadranske ribe: Tko će im to kupiti, nenormalno je skupo?
Hrvatska
32. put
Betlehemsko svjetlo mira stiglo pred Zagrebačku katedralu
Zadar & Županija
16. i 17. prosinca
Na Sveučilištu započinju Otvoreni dani sociologije, lovac Sven Marcelić testirat će vaše znanje
Kultura
HNK zadar
Sutra ne propustite urnebesnu triler komediju TERE I LUCE
Zadar
jaka kiša
Poplavilo novo raskrižje na Bilom brigu!
Crna Kronika
navodni sukob
Hrvoje Bajlo tvrdi da ga je napao pijani gradonačelnik Dukić. Policija opovrgnula tvrdnje
Zadar
opovrgava navode
Dukić o tvrdnjama za napad na Bajla: ‘Navodni novinar već godinama manipulira javnost i službe’
Zadar
CTP APARAT
Pomorska škola zadarskom rodilištu donirala sredstva za kupnju vrijednog uređanja
Zadar
ŠPICA