Prema planu Europske komisije, mali modularni reaktori mogli bi se početi koristiti već od idućeg desetljeća. Premijer vjeruje da je to “vrlo realna procjena”, ali naglašava da je za takav iskorak u Hrvatskoj “potreban široki društveni i politički konsenzus, budući da su to investicije koje zahtijevaju višegodišnje financiranje”.


“Imamo naftni terminal, LNG terminal, dobar naftovod, velika ulaganja u plinovode, suvlasnici smo nuklearke u Krškom i imamo veliki potencijal u hidroelektranama. Zato mi je važno da idemo dalje i s obnovljivim izvorima energije, ali da ispitamo upravo ovaj segment, a to su mali modularni reaktori koji nam mogu biti važna sastavnica tog mozaika energetske opskrbe i neovisnosti”, rekao je premijer novinarima u utorak.




Plenković je sudjelovao na drugom sastanku Europskog saveza za nuklearnu energiju koji okuplja 16 članica Europske unije. Prvi sastanak održan je u Belgiji prije dvije godine, a domaćin novog sastanka u utorak u Parizu bio je francuski predsjednik Emmanuel Macron.


Premijer kaže da je svrha ovih susreta da se u fokus stavi nuklearna energija i osigura postupno smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima u Europskoj uniji koja uvozi više od 90 posto nafte, oko 90 posto plina i 67 posto ugljena.


“Ona je itekako korisna kad je riječ o takozvanom energetskom miksu, prije svega za proizvodnju struje. Hrvatska ima veliko iskustvo kao suvlasnica u 50-postotnom iznosu nuklearne elektrane Krško, koja je izgrađena 70-ih godina američkom Westinghouse tehnologijom i koja je itekako važna za opskrbu Hrvatske električnom strujom. S te strane, mi smo, zahvaljujući tim velikim iskustvima, otvoreni. Vlada je to i potvrdila s novim prijedlogom Zakona o korištenju nuklearne energije u civilne svrhe koji je predstavljen u Hrvatskom saboru i dobio podršku u prvom čitanju”, rekao je Plenković.


Rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana uzrokovao je velike poremećaje na tržištu nafte i plina. Plenković je rekao da je njegova vlada “vrlo odvažno, hrabro i brzo” ograničila rast cijena naftnih derivata te da su mu se po tom pitanju obratili premijeri Bugarske i Mađarske, kao i da je to danas objašnjavao i Macronu, predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, slovačkom premijeru Robertu Ficu i grčkom premijeru Kiriakosu Micotakisu.


“Imamo sustav gdje se na temelju sedam dana unazad računa prosječna cijena nafte na tržištu i onda se utorkom računa kolika će biti cijena na pumpama. Bilo je očito da će taj rast biti visok, ne zato što je nafta koja se danas toči kupljena jučer, nego zato što je tržište volatilno. Mi smo reagirali i umjesto da je eurodizel bez aditiva s jučer na danas skočio s 1,48 na 1,72 eura, mi smo ga limitirali na 1,55 eura, poslavši važnu poruku sigurnosti za građane i gospodarstvo”, rekao je Plenković.


U trenutku kada je Macron pozdravljao Plenkovića, u prostor su ušli aktivisti Greenpeacea i kritizirali Francusku što kupuje uranij od ruskog Rosatoma. Plenković je komentirao da je to uobičajeno na ovakvim skupovima i da je sve bilo u “granicama demokratskih prava”.


Dodao je da je problem što većina uranija na tržištu dolazi iz Rusije. “A bez uranija nema ni nuklearnih elektrana. To je situacija koju je teže diversificirati nego naftu i plin, u tome i jest cijela poanta”, rekao je Plenković.