Premijer sudjeluje u glavnom gradu Poljske na dvodnevnom sastanku na vrhu Inicijative, osnovane 2015. kao hrvatsko-poljski projekt sa snažnom potporom Washingtona u cilju jačanja prometne, energetske i digitalne infrastrukture. U posljednjih deset godina geopolitički kontekst se uvelike promijenio.


“U svjetlu brojnih globalnih izazova, Inicijativa triju mora ima poseban politički i geostrateški značaj”, kazao je premijer.




Nekoliko zemalja inicijative graniči s Ukrajinom, gdje se vodi rat od 2022. kada je tu zemlju napala Rusija.


Za Hrvatsku pak ona ima posebno važnu gospodarsku dimenziju “jer robna razmjena sa zemljama inicijative raste i doseže 22,8 milijardi eura što je 35 posto naše sveukupne robne razmjene”, kazao je.


Članice Inicijative triju mora (3SI) su Hrvatska, Poljska, Češka, Slovačka, Slovenija, Austrija, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Grčka


Plenković i ranije poljski predsjednik Andrzej Duda, kojemu u svibnju završava drugi predsjednički mandat, a zajedno je s bivšom hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović pokrenuo je inicijativu, najavili su da će se projektu u utorak na samitu priključiti još neke zemlje.


Kao pridružene članice Inicijativi će se priključiti Crna Gora i Albanija, uz ranije zemlje u tom statusu Moldaviju i Ukrajinu. Turska i Španjolska postat će novi strateški partneri, uz SAD, Njemačku, Japan i Europsku komisiju.


“To pokazuje koliko je inicijativa vitalna, a važna je i snažna prisutnost SAD-a”, rekao je Plenković, podsjetivši da na sastanku na vrhu sudjeluje američki tajnik za energetiku Chris Wright “što je važno za ukupnu suradnju ovog dijela Europe sa SAD-om”.


Na drugom samitu inicijative, koji je također održan u Varšavi 2017. – nakon prvog u Dubrovniku – sudjelovao je kao počasni gost i američki predsjednik Donald Trump, u svom prvom mandatu u Bijeloj kući.


Hrvatska preuzima predsjedanje Inicijativom


Plenković se u ponedjeljak sastao i s Donaldom Tuskom, premijerom Poljske koja je predsjedavajuća EU-om i predsjedava Inicijativom triju mora – i na ovom samitu predsjedanje predaje Hrvatskoj.


“Mi ćemo u razdoblju koje je pred nama nastojati predstaviti naše prioritete. Prvi prioritet je nastavak ekonomske i energetske suradnje, suradnje na području infrastrukture, želimo povezivati i Baltik i Jadran i Crno more više nego je bilo do sada, kao i jačati parlamentarnu suradnju kojoj želimo dati snažniju dimenziju”, istaknuo je hrvatski premijer.


Plenković je naglasio i činjenicu da Hrvatska postaje novo energetsko čvorište, s obzirom na terminale na Krku i za naftu i za ukapljeni plin.


Podsjetio je da je LNG terminal zakupljen do 2037., da je do sada 65 posto brodova koji su doveli plin u Hrvatsku došlo iz SAD-a, te da su kapaciteti LNG-a prošireni “što nas čini neovisnima u smislu dobavnih pravaca.”


“Proširenjem kapaciteta LNG terminala na otoku Krku na 6,1 milijardi kubnih metara plina godišnje Hrvatska će moći plinom opskrbljivati zemlje središnje i istočne Europe, čime postaje regionalno energetsko čvorište”, kazao je premijer.


Hrvatski premijer sastao se i s hrvatskim gospodarstvenicima koji sudjeluju na poslovnom forumu koji se u utorak održava uz sastanak na vrhu Inicijative triju mora.