OZBILJAN PROBLEM Zbog sjedilačkog načina života i loše prehrane svaki drugi građanin ima ovaj zdravstveni problem

Svaki drugi stanovnik Hrvatske ima ozbiljni manjak vitamina D, važnog za očuvanje imuniteta i zaštitu od kroničnih bolesti, a tome pogoduje sjedilački način života i loša prehrana, pokazalo je istraživanje tima Specijalne bolnice Sv. Katarina na čelu s prof. dr. Draganom Primorcem, objavljeno u znanstvenom časopisu Nutriens. Na uzorku od 829 osoba u dobi od 19 do 85 godina koje su obavile rutinsko kliničko testiranje u toj ustanovi pokazalo se da više od 90 posto odraslih ima manjak vitamina D, unatoč tome što živimo u mediteranskoj zemlji, a kod gotovo polovine stanovništva radi se o teškom deficitu.

Oslabljen imunitet

Povoljno klimatsko podneblje u kojem živimo, naime, suprotno očekivanjima ne osigurava nam dovoljnu količinu vitamina D. Analiza koju su proveli Primorac i suradnici otkrila je iznenađujuće niske razine tog vitamina. Čak 49,2 posto ispitanika imalo je umjereni nedostatak vitamina D, između 50 i 75 nmol/L, dok je 43,7 posto ispitanih imalo teški nedostatak vitamina D, manje od 50 nmol/L. Razine vitamina D ispod te granice povezuju se s povećanim rizikom nastanka niza metaboličkih, imunoloških, mišićno-koštanih i multifaktorijalnih poremećaja. Vitamin D ima važnu ulogu u regulaciji imunološkog sustava, posebice u aktivaciji autofagije kao odgovora na oštećenje stanice i oksidativni stres. Nedostatak vitamina D danas se u brojnim studijama sve češće povezuje ne samo s problemima kostiju, nego i s oslabljenim imunitetom i većim rizikom od određenih bolesti, uključujući i karcinome.

Poznato je da su i vitamin D receptor kao i enzim CYP27B1, ključan za pretvorbu vitamina D u biološki aktivnu formu ili kalcitriol, prisutni u mnogim karcinomima. Štoviše, neka istraživanja su pokazala da taj vitamin može reducirati incidenciju metastatskih oblika karcinoma. Aktivni oblik vitamina D sudjeluje u regulaciji rasta stanica, smanjenju upale i jačanju sposobnosti imunološkog sustava u prepoznavanju i uklanjanju abnormalnih stanica. Kada su razine vitamina D preniske, i obrambeni mehanizmi slabije funkcioniraju, što može pridonijeti većem riziku nastanka nekih tumora, pokazala su dosadašnja istraživanja. Također, sve je više dokaza da osobe koje imaju manjak vitamina D tijekom liječenja karcinoma češće osjećaju izražen umor, a nadoknada vitamina D može im pomoći u ublažavanju tih simptoma. Posebno značajno je da vitamin D pomaže našem imunološkom sustavu da pravilno reagira na infekcije i drži upalne procese pod kontrolom. Kada ga kronično nedostaje, tijelo lakše ulazi u stanje »tihih« upala, što može povećati sklonost respiratornim infekcijama, težim oblicima virusnih bolesti i općenito slabijoj obrani organizma, upozoravaju istraživači. Upravo je takav obrazac viđen i tijekom pandemije COVID-19, gdje su znanstvena istraživanja pokazala da su pacijenti s težim slučajevima COVID-19 imali niže vrijednosti vitamina D.

Zdravstveni izazov

Nedostatak tog vitamina, pokazalo se, ne ovisi o dobi ili spolu, što upućuje na to da je deficit vitamina D široko rasprostranjen i ne ovisi o demografskim karakteristikama. Već je i u ranijim znanstvenim radovima uočen paradoks da iako živimo u mediteranskom okruženju, način života koji podrazumijeva rad u zatvorenim prostorima, ograničeno izlaganje suncu i nedovoljnu konzumaciju namirnica bogatih vitaminom D, očito nadjačava klimatske prednosti. Jedna od studija na uzorku od 55.844 Europljana utvrdila je da 40 posto ispitanika ima razinu vitamina D ispod 50 nmol/L, gotovo identično rezultatima upravo objavljene hrvatske studije.

– Rezultati našeg istraživanja ukazuju da više od 90 posto ispitanika u Hrvatskoj ima suboptimalne razine vitamina D, što predstavlja značajan javnozdravstveni problem. Nedostatak vitamina D, naime, nije povezan samo s održavanjem zdravlja kostiju, već i poremećajem imunološke ravnoteže te većim rizikom nastanka kroničnih multifaktorijalnih bolesti, upozorava prof. dr. Primorac. Činjenica da se deficit pojavljuje kod velike većine pregledanih osoba pokazuje da je riječ o tihom, ali značajnom zdravstvenom izazovu, koji zahtijeva brzu i koordiniranu reakciju zdravstvenog sustava, upozorava Primorac.