Ovo su teorije zavjere u koje najviše vjeruju Hrvati. Nisu posebno originalne

Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja skloniji su vjerovati u super-teoriju zavjere.

Rezultati su to anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO) provedeno u dva kruga – prvi u svibnju 2022. godine, a drugi od prosinca 2023. do kraja siječnja 2024. godine.

– Što su sudionici stariji, manje su skloni vjerovati teorijama zavjere, kao i obrazovaniji građani i oni iz većih mjesta. S druge strane, desna politička orijentacija i spremnost za sudjelovanje u političkom životu osobine su onih koji su skloniji vjerovati u teorije zavjere.

U tu skupinu spadaju i oni koji ne smatraju nužno da su desno orijentirani, ali imaju osjećaj da im domovina propada, da se gube tradicionalne vrijednosti te da su novi trendovi pogubni, rekla je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Dodala je kako rod i ekonomski status nisu predviđali hoće li netko biti sklon vjerovanju teorijama zavjere.

Čiji su birači tome skloniji?

Istraživanje je pokazalo da je sklonost ka vjerovanju u super-teoriju zavjere izraženija kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Građani skloniji informiranju putem tradicionalnih medija manje su skloni vjerovanju teorijama zavjera, dok oni koji više vjeruju nekim grupama i mrežama, kao i oni koji kažu da više vjeruju obitelji i prijateljima od bilo kakvih službenih medija, također su građani koji su skloniji teorijama zavjere.

U istraživanju su, na nacionalnom probabilističkom uzorku, sudjelovale 924 osobe u dobi od 18 do 65 godina, a provođeno je s građanima koji koriste internet.

U odnosu na svibanj 2022. godine, kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera.

Povjerenje u institucije je i vrlo nisko i ono se nije promijenilo između dva ciklusa istraživanja – najmanje povjerenja polaže se u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu i pravosuđe.

– U prosjeku je to povjerenje niže od tri na skali od 1 do 10. Oko 90% sudionika smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera.

Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine, rekla je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

U koje sve teorije zavjere vjeruju građani Hrvatske?

U odnosu na 2022. godinu poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Da postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize vjeruje čak 45 posto ispitanika, a broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima porastao je za oko 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih.

U odnosu na rezultate iz 2022. godine, kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana koji vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja (14%).

Autori istraživanja su članovi i članice Adria Digital Media Observatory (ADMO), regionalnog centra za borbu protiv dezinformacija u čijem radu sudjeluju Sveučilište u Dubrovniku, Gong, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Filozofski fakultet u Zagrebu, Oštro (Slovenija), AFP (Francuska) i Xwiki (Francuska).

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine.

ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.