Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Tomislav Benjak istaknuo je kako se glas često zanemaruje, iako predstavlja značajan javnozdravstveni problem, osobito među vokalnim profesionalcima poput učitelja i nastavnika.


“Radi se o jednoj funkciji koja možda prođe ispod radara, a zapravo i nije tako jer velik broj prosvjetnih djelatnika odlazi na bolovanje upravo zbog oštećenja glasa”, rekao je Benjak, dodavši da je naglasak skupa na prevenciji i edukaciji.




Profesorica Ana Bonetti s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta naglasila je važnost vokalne higijene. “Vokalna higijena podrazumijeva usvajanje navika i ponašanja koja su dobra za glas, odnosno eliminiranje onih koja mu štete. Ljudi često ne obraćaju pažnju na navike poput pročišćavanja grla ili dugotrajnog govora bez pauze, koje također mogu biti štetne”, upozorila je Boneti.


Vokalni profesionalci se često ne javljaju liječniku ili logopedu na vrijeme jer očekuju da će problemi proći sami od sebe, dodala je.


“Pušenje, alkohol i loše životne navike mogu dovesti do ozbiljnih bolesti, uključujući karcinome usne šupljine i glasnica. Sve češće se susrećemo i s laringofaringealnim refluksom, koji je povezan s nepravilnom prehranom i načinom života”, objasnila je specijalistica otorinolaringologije Ivana Marinac.


Ako promuklost ili drugi problemi s glasom traju dulje od mjesec dana, potrebno je obratiti se liječniku.


Specijalistica medicine rada i sporta Tamara Radošević-Kutičić istaknula je kako se napor glasa sve više prepoznaje kao profesionalni rizik na radnom mjestu, a radnicima i poslodavcima daju se konkretne preporuke kako zaštititi glas.


“Od 2009. godine imamo priznate profesionalne bolesti, ponajviše među učiteljima, uključujući čvoriće glasnica“, istaknula je Radošević-Kutičić.


Skup je okupio predstavnike osnovnih i srednjih škola iz Zagreba i Zagrebačke županije, a dio sudionika uključio se i putem interneta, s ciljem informiranja o očuvanju glasa kroz interdisciplinarni pristup.