Oporba: Porez na ekstraprofit nepravedan prema nekim kompanijama

Foto: Vedran Karuza/NL

Saborska oporba nije u utorak sporila Vladinu namjeru da preko dodatnog poreza na dobit pomogne socijalno ugroženim građanima, no ocijenila je da će na predloženi način puno kompanija biti nepravedno oporezovano, dok HDZ podsjeća da se porez uvodi jednokratno i privremeno.

Podržavamo porez na ekstra dobit kompanija koje su ga ostvarile isključivo zbog energetske krize, no nije korektno u isti koš staviti i one koje su dobit ostvarile znanjem i sposobnošću, poručio je Emil Daus (IDS) u raspravi o zakonu o dodatnom porezu na dobit.

Zvonimir Troskot (Most) tvrdi da će jako puno kompanija biti nepravedno oporezovano, navevši konkretno Viktor Lenac.

Ta je kompanija ostvarila dobit jer je prodala jahte, to nema veze s energetskom krizom nego čistom sposobnošću, kazao je i naveo kako će Lenac novac koji je trebao usmjeriti u novi dok sada uplatiti u proračun, što mu dovodi u pitanje strateškog partnera.

Može nas brinuti kako će sve to utjecati na kompanije iz sektora industrije, na njihove investicije, kaže Vesna Vučemilović (HS) koja drži da je novi porez primjerenije nazvati solidarnom naknadom.

Grbin: Zašto je bankama omogućen poseban tretman?

Peđa Grbin (SDP) kaže da nije jasno radi li se o kriznom porezu ili porezu na ekstra profit. Da je ovo drugo, „a što nažalost nije“, onda bi stvari bile riješene drugačije i u zakonu ne bi bilo odredbe koja bankama omogućuje da „muljaju“ s financijskom imovinom, umanje dobiti i izbjegnu plaćanje poreza na ekstra profit, kaže zastupnik.

Od ministra financija traži odgovor – zašto je bankama omogućen poseban tretman?

Anka Mrak Taritaš (Glas) tvrdi da je uvođenje poreza za najuspješnije po sistemu Robina Hooda “uzmi bogatima, daj siromašnima”, samo krinka.

Najuspješnije je stavlja sve u istu košaru, kaže zastupnica i ističe da proračun pune oni koji dodatno zarađuju, a ovim porezom njima su vezane ruke i noge.

Još u lipnju smo predlagali da se uvede porez sektorima koji izravno profitiraju zbog činjenice da su cijene energenata porasle, a njima ulazni troškovi nisu bili veći, no to ste odbijali. A brže-bolje ga uvodite kad je to predložila Ursula von der Leyen, spočitnula je vladajućima Sandra Benčić (ZLB).

Davor Bernardić (Socijaldemokrati) ministru financija poručuje kako mu “ne bi bio u koži“, a bivšeg proziva za pogrešnu poreznu politiku.

Naslijedili ste “vrući krumpir” od bivšeg ministra koji je kroz dvije izmjene stope PDV-a, sa 25 na 13 posto, pa s 13 na pet posto na određene prehrambene artikle, u džepovima stranih trgovačkih lanaca ostavio 3, 6 milijardi kuna, umjesto da je to usmjerio u pozitivniju investicijsku klimu, kazao je.

Možemo se vratiti u feudalno dobro, kad je grof rekao od sutra je 50, a ne osam posto, ironizira Davor Dretar (DP) i poručuje kako će inflacija i cijene koje divljaju dovesti do najtežeg siječnja u povijesti hrvatske države.

Perić: Jednokratan i privremen porez

Puno razumijevanje za Vladine nakane pokazuje HDZ.

Cilj je da se ovaj porez jednokratno uvede, da bude privremen, da se što kvalitetnije može intervenirati za građane kojima je to najpotrebnije, kaže Gozdana Perić i podsjeća da je Vlada poduzela znatne mjere za pomoć poduzetnicima i građanima.

Po Vladinu prijedlogu, obveznici dodatnog poreza na dobit bit će tvrtke s povećanom dobiti neovisno o djelatnosti koju obavljaju. Plaćat će ga one koje su imale godišnji prihod veći od 300 milijuna kuna po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.

Prikupljena sredstva u prvom redu će redu ići za potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, pa dodatni porez na dobit ima element solidarnog doprinosa.