“Od 2019. do danas isplaćeno je više od 12 milijuna eura”, rekla je Bubaš odgovarajući Tomislavu Zadri (NZ) kojeg je zanimalo koliko je do sada radnika obeštećeno i koliko je sredstava isplaćeno.


Na upit Ivice Kukavice (DP) potvrdila i da u državnom proračunu ima dovoljno sredstava za obeštećenje radnika koji su bili izloženi azbestu. Navela je da Povjerenstvo HZZO-a isplaćuje sve naknade za koje utvrdi da je potrebno isplatiti, a sada je to i dodatno unaprijeđeno jednokratnom isplatom.




Navela je da je najveća izloženost ranika profesionalno izloženih azbestu bila u brodogradnji nakon proizvodnje.


“U brodogradnji se radi o zatvorenim prostorima gdje se i teško otklanjaju azbestna vlakna”, rekla je državna tajnica odgovarajući HDZ-ovom Andri Krstuloviću Opari koji je upozorio da je nedavno u Splitu i okolici bio snažan prosvjed protiv talijanskog broda “Moby Dre” koji je trebao biti razmontiran u splitskom škveru i trebale su se skidati azbestne ploče.


Bubaš je istaknula da pri uklanjanju azbestnog materijala treba napraviti analizu i radnike zaštititi na propisani način. Ti radnici imaju pravo na zdravstveni nadzor jer su bili izloženi azbestu kao i pravo na priznavanje profesionalne bolesti te obeštećenje ako dođe do bolesti.


Irena Dragić (SDP): Može li fond za oboljele radnike?


SDP-ovu Irenu Dragić zanimalo je hoće li se u Hrvatskoj osnovati nacionalni fond jer u npr. Francuskoj postoji državni fond koji isplaćuje do 200.000 eura žrtvama azbesta pri čemu slični modeli postoje i u drugim zemljama. Državna tajnica rekla je da nemamo državni fond, ali se isplate rade iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.


Predraga Mišića (DP) zanimalo je koliko trenutno imamo ljudi oboljelih zbog izloženosti azbestu jer inkubacija može trajati godinama, a Bubaš je kazala da od 2007. – kada je prvi put donesen Zakon o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu, godišnje je bilo priznato nekoliko stotina profesionalnih bolesti a danas taj broj nešto pada.


“Tih predmeta sada ima na desetke, nema ih više na stotine”, kazala je.


Zakon po Direktivi EU


Zastupnici su u objedinjenoj raspravi raspravili tri zakona – izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu, izmjene Zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu te prijedlog Zakona o listi profesionalnih bolesti.


Državna tajnica pojasnila je da se izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu uređuje sustav praćenja zdravstvenog stanja, dijagnostika i nadležnost tijela uključenih u zdravstveni nadzor radnika izloženih azbestu.


Također, zakon se usklađuje sa EU Direktivom, a njime se izmjenama zakona se proširuje i popis bolesti povezanih s izloženošću azbestu. Popis bolesti obuhvaća bolesti dišnog sustava uzrokovane azbestom i na maligne tumore dišnog sustava uzrokovane azbestom (pluća, bronha, grkljana), jajnika i probavnog sustava (ždrijela, želuca, debelog crijeva i rektuma).


Prijedlogom Zakona  listi profesionalnih bolesti ta lista se proširuje osobito u dijelu bolesti uzrokovanih izlaganjem azbestu. Osobe s priznatom profesionalnom bolešću ostvaruju prava iz sustava mirovinskog osiguranja, uključujući pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja ako je profesionalna bolest uzrokovala tjelesno oštećenje veće od 30 posto, pravo na profesionalnu rehabilitaciju i invalidsku mirovinu u slučaju gubitka radne sposobnosti i slično.


Bubaš je kazala da se izmjenama Zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu dopunjuje popis bolesti obuhvaćenih obeštećenjem te se pojednostavljuje i ubrzava postupak isplate naknade tako da će se novčana naknada isplaćivati jednokratno u cijelosti odmah po pravomoćnosti rješenja Povjerenstva, umjesto dosadašnje obročne isplate kroz dulje razdoblje.