NOVI UDAR NA STANDARD GRAĐANA Cijena energije eksplodirala, što nas čeka dalje?

Inflacija je u rujnu ponovo ubrzala, te je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena iznosila 4,7 posto, objavio je u svojoj prvoj procjeni Državni zavod za statistiku (DZS). U odnosu na kolovoz cijene su porasle za 0,9 posto. Riječ je dakle o ubrzanju godišnje stope inflacije u odnosu na kolovoz, kada je iznosila 4,2 posto, za 0,5 postotnih bodova. U odnosu na inflaciju u srpnju, stopa za rujan veća je za 0,8 posto, a u odnosu na lipanj za 0,2 postotna boda. Najviše je, očekivano, na rast inflacije u rujnu utjecao rast cijena energije. Energija je na godišnjoj razini u rujnu poskupjela za čak 20,5 posto, usluge 7,6 posto, a hrana, piće i duhan za 0,2 posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinilil za 1,4 posto. Na mjesečnoj razini, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije u rujnu su bili skuplji nego u kolovozu za 2,8 posto te energija za 2,7 posto, dok su usluge pojeftinile za 0,7, a hrana, piće i duhan za 0,2, posto.

Trošak zaduživanja

Mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju su prema prvoj procjeni u rujnu 2026. u odnosu na rujan 2025. u prosjeku više za 4,3 posto, a u odnosu na kolovoz 2026. na istoj razini. Podaci pak o prvoj procjeni za harmonizirani indeks potrošačkih cijena u europodručju za rujan 2026. (Eurostat) pokazuju da Hrvatska više nije u skupini zemalja eurozone s najvećom inflacijom, jer veću stopu od njezine imaju Belgija, Bugarska, Grčka, Španjolska, Cipar, Litva i Luksemburg, pokazuju podaci Eurostata. Očito je dakle da je rast cijena energije, uslijed geopolitičkih previranja i krize na Bliskom istoku, glavni razlog da je inflacija opet skočila. Činjenica pak da sve više zemalja eurozone ima veću inflaciju od nas ukazuje da je inflacija zaista sada »zajednička« i sve više uvezena, odnosno javlja se primarno sa strane ponude i troškova. No, s obzirom da su domaći proizvođači, prijevoznici, ribari, već osjetili porast cijena goriva, te najavili de facto novi val rasta cijena do kraja godine, pitanje je koliko će se ova »energetska« inflacija u mjesecima pred nama ponovno preliti na cijene hrane, usluga, prijevoza te ostalih roba za široku potrošnju. Sve će ovisiti o kretanjima vani.

Ovi trendovi nisu dobri, no predviđanja na naftnom tržištu sada su donekle i optimistična. Plaće i zaposlenost više toliko ne rastu, pa se realni raspoloživi dohodak smanjuje. Novi je to udar na standard građana, od kojih polovica ima plaće manje od 1.350 eura. Umirovljenici su još i daleko ispod. S obzirom da je cijela eurozona na udaru inflacije, može se očekivati i novi rast kamatnih stopa. Europska središnja banka vjerojatno će barem još jednom do kraja godine povećati ključne stope, kako bi pokušala zauzdati inflaciju za koju su već rekli da očekuju da će se relativno dugo zadržati. Cilj je 2 posto. Hrvatska ima dva i pol puta višu. Kako raste cijena novca, rastu i troškovi zaduživanja, pa je i Ministarstvu financija sve teže uz snažne potrebe za refinanciranjem u ovoj godini. Rastući trošak kamate postaje sve značajnije dodatno opterećenje za državni proračun. S druge strane, rast cijena rezultira povećanim ubiranjem PDV-a od potrošnje, no kako je potrošnja ograničena, a turisti otišli – i tu će pozicija biti sve oskudnija.

Pad cijene goriva

Ministar financija Tomislav Ćorić jučer je komentirao nove podatke o inflaciji. Kaže da je razina inflacije u Hrvatskoj porasla – kao i u većini zemalja EU-a.

– Sve je veći broj zemalja s inflacijskim stopama većim od naše, no to nas ne treba posebno veseliti. Ovako visoke stope inflacije možemo očekivati i u narednim mjesecima, ako ne dođe do smirivanja tenzija na Bliskom istoku, pa posljedično i pada cijena nafte na svjetskom tržištu, poručio je Ćorić. Veseli, kaže, da je proteklih dana povećana količina nafte koja prolazi Hormuškim tjesnacem, no ono čemu se nadamo je smirivanje samih cijena na svjetskom tržištu. Cijene energije su naravno ključne, a one su porasle 20,5 posto, no ono što daje neku dozu optimizma su cijene hrane. U segmentu hrane nema porasta cijena, a ministar vjeruje da je sama hrana nešto i pala. Na pitanje hoće li se rast cijene energije opet preliti na hranu, kaže da vjeruje da do toga neće doći – kad do sada nije došlo. Cijene pak goriva, Vlada obuzdava kontinuirano.

– Što se tiče goriva, mi smo jedna od prvih europskih zemalja koja je tražila zadiranje u europski dio trošarina, i u tom smislu imamo još određeni manevarski prostor za zauzdavanje cjenovnih šokova u narednom razdoblju, no nadam se da do toga neće trebati doći, kaže Ćorić. Pozvao se na ministar Antu Šušnjara koji mu je, kaže, rekao da od sljedećeg tjedna možemo očekivati pad cijena energenata, odnosno benzina i dizela. Na pitanje kako misli postići da inflacija u prvom kvartalu iduće godine dođe do razine eurozone, Ćorić je rekao da ćemo konvergirati, bazni učinci će nestati, a svjedočimo, kaže, smanjenju zagrijanosti domaće ekonomije u odnosu na europsku. Do kraja godine ćemo, vjeruje ministar, »postići takav balans da ćemo imati nižu stopu inflacije, a da će stopa rasta hrvatskog gospodarstva i dalje biti znatno veća od razine EU-a i eurozone«. Što se tiče usporavanja rasta cijena hrane, ali i pada cijena neprehrambenih proizvoda, Ćorić kaže da to nikako ne treba tumačiti smanjenjem potražnje i kupovne moći.

– Ne svjedočimo manjoj kupovnoj moći građana, dapače, osobna potrošnja i dalje raste, razina plaća je u proteklom razdoblju rasla iznad stope inflacije. Cijene hrane uvjetuje čitav niz čimbenika, vremenski uvjeti, suša, a s druge strane, umanjenje domaće ponude se može namiriti kroz uvoz, vanjskotrgovinska bilanca to odražava. Ono što je sigurno utjecalo na smirivanje barem dijela cijena u Hrvatskoj je i naša najava poreza koji se odnosi na prekomjerne marže. To je imalo psihološki i svaki drugi učinak. Čitav je niz stvari koje su mogle pozitivno utjecati na to, ali ima i negativnih, zaključio je ministar.

Plenković: Bez mjera Vlade, inflacija bi bila oko 7%

Predsjednik Vlade Andrej Plenković upozorio je da bi inflacija, da nema mjera Vlade, bila za 35 posto viša i da bi se kretala oko 7 posto i dodao da i dalje postoji prostor da se intervencijama ublaži rast cijena goriva, jer Hrvatska na vrijeme traži Europsku komisiju da joj dozvoli iznimno spustiti trošarine i ispod minimalnog praga određenog europskim propisima. Nova intervencija Vlade očekuje se idućeg ponedjeljka.