Četvrtak, 13. lipnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

19 C°

Izvršni direktor JGL-a

"Nismo toga svjesni, ali nestašice lijekova u Hrvatskoj će biti sve češće"

Autor: P. N.

15.12.2022. 16:18

Foto: Vedran Karuza : P. Maček PIXSEL



U Studiju 20A Novog lista danas je gostovao izvršni direktor JGL-a Mislav Vučić. On se u prvom dijelu video razgovora s našom Barbarom Čalušić dotaknuo aktualnog projekta Integra 2020, vrijednog preko 400 milijuna kuna, koji bi trebao donijeti novi iskorak za najveću domaću farmaceutsku kompaniju.


Vučić kaže da je u zadnjih pet godina JGL investirao čak 500 milijuna kuna.



“To je projekt od tri velika bloka. Prvi je izgradnja logističkog centra i robotiziranog skladišta na Kukuljanovu. Na taj način smo sa Svilnog maknuli dosta kamionskog prometa. Drugi dio investicije je proširenje proizvodnje. To se možda ne vidi izvana jer se događa unutar postojećih prostora, ali ćemo povećati svoje proizvodne kapacitete za 60 posto.
Sad smo u finalnim koracima oko dvije nove linije za sterilnu proizvodnju. Ostaje treći blok koji je najkompleksniji, a to je nova zgrada koju gradimo paralelno s postojećom na Svilnu i tamo ćemo preseliti Istraživanje i razvoj. Projekt se i zove Integra, jer ćemo napokon sve istraživačke, razvojne proizvode i kvalitetu imati na jednom mjestu”, navodi Vučić.


Klinička ispitivanja




JGL je, dodao je, definirao tri svoja ključna terapijska područja unutar R&D-a. Radi se o oku, nosu i koži.


“Što se tiče oka, najviše smo fokusirani na glaukom i suho oko, kod kože na akne, a što se tiče nosa, najviše se bavimo gripom, prehladom i sličnim bolestima. Naš projekt rinitis je ušao u treću fazu kliničkih ispitivanja. To je za nas veliki izazov i kao firma nikad nismo imali takav kompleksan projekt u kliničkom razvoju. Nitko u Hrvatskoj dosad nije sam financirao treću fazu kliničkih ispitivanja, kakvu mi trenutno radimo na oko 500 pacijenata u Europi.


U Njemačkoj, Bugarskoj i Poljskoj već imamo odobrenja, čekamo ga uskoro i u Hrvatskoj, pa možemo krenuti sa studijom i u domaćim bolnicama.  To je veliki iskorak za JGL i općenito farmaceutsku industriju u Hrvatskoj. Čak je i Sumamed bio u kliničkom razvoju s Pfizerom, a mi sad to radimo sami. Puno učimo, ali imamo veliku motivaciju i želju, koja će donijeti inovativnost u tom području i ekskluzivnost na tržištu za naš proizvod”, ustvrdio je.


Kompanija sa sjedištem u Rijeci trenutno je prisutna u šezdesetak zemalja svijeta. Vučić priznaje da sankcije Rusiji nisu bile baš stimulativne po poslovanje JGL-a.


O ratu u Ukrajini


“Ukrajina je, pak, jedno od najvažnijih tržišta za nas. Tamo smo početkom godine imali 63 zaposlena radnika. Sretni smo da su svi živi i zdravi, unatoč ratu, a mi kao firma pomažemo kroz činjenicu da im i dalje isplaćujemo plaću i sve benefite koji dolaze s tim.


Ukrajinska situacija u nekim stvarima podsjeća na 1991. godinu kod nas, jasno je da bez obzira na ratno stanje život u nekim oblicima mora ići dalje. Ljudi i dalje moraju ići liječniku, na posao ili u školu. Tako da, koliko god paradoksalno zvučalo, dio naših kolega u Ukrajini i dalje radi”, napomenuo je Vučić.


Izvršni direktor JGL-a kaže kako rat u Ukrajini nije jedina situacija koja je za sobom donijela ekonomske i političke napetosti, koje potom utječu na poslovanje.


Moguće nestašice


“Na našu sreću, naši dobavljači sirovina, strojeva i bočica su uglavnom u Europi. U prošlosti nam je to bio problem s troškovne strane, ali danas nam je to prednost. Svi, međutim, osjećamo pritisak, što zbog lockdowna u Kini, potom zbog carinskih barijera i inflacije, sve do nedostatka radne snage, što je trenutno najveći problem u lancu stvaranja vrijednosti. Svi prije ili kasnije dolazimo u rizik nedostatka sirovine. A to onda za sobom povlači i nedostatak lijekova na tržištu. To je ono što, nažalost, čeka i nas. Možda to nedovoljno percipiramo, ali postoji značajan rizik da će neki proizvodi privremeno ili trajno nestajati s hrvatskog tržišta”, ispričao je Vučić.


Nedostatak sirovina je za to tek jedan od razloga. Drugi leži u tome što su zadnjih 30 godina svi zdravstveni sustavi kresali troškove, što je dovelo do pada cijena lijekova u toj mjeri, da za neke od njih više nema opravdanosti proizvodnje.


“Sad kad paralelno imamo i inflaciju koja diže cijene, imamo i veliki sudar između životne situacije i politike europskih zdravstvenih vlasti. U škarama ta dva trenda i činjenice da sirovine nekad ima a nekad nema, siguran sam da će biti sve više slučajeva nestanka lijekova s tržišta”, zaključio je Vučić, navodeći kako bi europski zdravstveni sustav trebao drugačije početi vrednovati farmaceutske proizvode.


Nova zapošljavanja


Očekuje kako će i ova godina za JGL donijeti pozitivan rezultat, a najavio je i nastavak zapošljavanja.


“Lako je sagraditi zgradu i staviti u nju strojeve, ali nema smisla ako nema ljudi koji će u njoj raditi. Ne znam je li idealan tajming, ali nastavit ćemo zapošljavati. Ove godine smo u Hrvatskoj zaposlili već 70 ljudi, a plan je i iduće nastaviti u istom smjeru”, pojasnio je.


Upitali smo ga za problem nedostatka radne snage.


“Sretni smo suradnjom sa Sveučilištem u Rijeci i Medicinskim fakultetom, kojem smo pomogli u osnivanju Studija farmacije. To je sjajna stvar i za njih i nas i Rijeku. Ta suradnja je nešto što nam je velika vrijednost i pomoć. Mi smo de facto jedina farmaceutska kompanija u Rijeci što ima prednosti i nedostataka. Srećom, autocesta dobro funkcionira, relaciju Zagreb-Rijeka može se prijeći za sat i 15 minuta, a koristimo i fleksibilnost u smislu organizacije rada. Korona nam je pokazala koliko možemo fleksibilizirati neke poslove i organizirati ih na više načina”, dodao je.


Aqua Maris


Aqua Maris je i dalje ključni proizvod za JGL i brend po kojem je riječka kompanija široko prepoznata.


“Krenuli smo s deset zaposlenih prije 32 godine, danas ih imamo oko 1.200. Aqua Maris i dalje predstavlja oko trećine naše ukupne prodaje. To je dobro jer imamo čvrsti oslonac, ali smo razvili i čitav niz drugih uspješnih proizvoda koji nam ‘drajvaju’ rast. Ključ našeg uspjeha je i ideja da hrvatsko tržište nije dovoljno, što za sobom dovodi do podizanja konkuretnosti proizvodnje, osmišljavanja novih proizvoda i usluga, te kontinuiranog učenja i napretka”, rekao je u razgovoru za Novi list Mislav Vučić.