Nejasna politika prema BiH: Dio hrvatskih političara za treći entitet, za Vladu RH on nije opcija

Hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol (HDZ) rekao je ovog tjedna kako je realan ishod da BiH Hrvati dobiju svoj entitet u toj zemlji ako bošnjačka politika nastavi odbijati reformu izbornog zakona i preglasavati Hrvate.

– Dugoročno, unitarna politika definitivno nema podršku zapada i ako Muslimani ne budu spremni na kompromis i ako se ne urazume, dobit će rješenje koje je iz njihove perspektive puno gore.

Ako ne budu spremni na reforme Izbornog zakona u dogledno vrijeme, jedno jutro će se probuditi s trećim entitetom, rekao je Sokol prije nekoliko dana gostujući u programu Radio televizije Herceg Bosne.

Dodao je da je glavni problem kod napredovanja BiH u eurointegracijama baš izborna reforma bez koje je »teško govoriti o europskom putu«.

Ravnopravnost je ključ

– U Europu se ne može ići s neravnopravnim konstitutivnim narodima. Europa počiva na jednakopravnosti svojih članica pa je tako i ravnopravnost naroda unutar BiH ključ za uspješan europski put ove zemlje, rekao je Sokol.

Ova je njegova izjava, očekivano, izazvala burne reakcije u bošnjačkoj javnosti u sklopu kojih su izrečene i brojne uvrede na račun Sokola, ali i Hrvatske.

Slična je reakcija bila i krajem prošle godine, kada je konzultant u američkom Heritage Foundationu Max Primorac na sjednici Pododbora za Europu američkog Kongresa također zatražio osnivanje trećeg, hrvatskog entiteta u BiH, a tamošnje Hrvate nazvao »progonjenom kršćanskom zajednicom«.

Na toj je sjednici bila prisutna i europarlamentarka Željana Zovko (HDZ), a ministar obrane BiH Zukan Helez nakon toga nazvao je i nju i Primorca »ustaškom kopiladi«.

Međutim, ono što u cijeloj ovoj situaciji pomalo zbunjuje promatrače zbivanja u susjednoj državi jest to koja je i kakva je točno službena politika Republike Hrvatske prema BiH.

Odnosno, govore li Sokol i Zovko u svoje ime kada snažno guraju ideju o osnivanju trećeg entiteta ili je to, budući da su oboje ugledni članovi vladajuće stranke u Hrvatskoj, i stajalište Vlade Republike Hrvatske.

Situacija je tim čudnija što sam premijer Andrej Plenković treći entitet ne spominje i ne traži njegovo osnivanje, već u svojim javnim nastupima naglašava da je BiH suverena država s dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Usto inzistira i na »legitimnom predstavljanju«, odnosno na tome da je potrebno promijeniti izborni sustav koji dopušta da su Bošnjaci, zbog svoje brojnosti, dosad već četiri puta izabrali hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

U europskim forumima Plenković je veliki zagovaratelj što bržeg početka pristupnih pregovora BiH s EU.

Međutim, s druge strane u službenom Sarajevu nije baš najbolje primljen događaj s kraja prošle godine, kada je Plenković u BiH ušao kroz neotvoreni granični prijelaz, te u Banjoj Luci, sjedištu Republike Srpske, održao zajedničku sjednicu hrvatskog i HDZ-a BiH.

Na jednom od događaja pred kamerama se pozdravio s donedavnim predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom koji je osuđen na godinu dana zatvora zbog podrivanja ustavnog poretka BiH, što je naravno također izazvalo bijes službenog Sarajeva.

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman uglavnom iznosi stajališta koja su identična onima premijera Plenkovića.

Suzdržani Milanović

Kao predsjednik Delegacije Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom o situaciji u susjednoj državi govori i europarlamentarac Davor Ivo Stier (HDZ).

Niti on ne govori o potrebi osnivanja trećeg, hrvatskog, BiH entiteta, već u svojim istupima u bosanskohercegovačkim medijima naglašava potrebu da BiH odradi sve reforme i donese sve odluke i zakone koje traži Europska komisija kako bi konačno započeli pregovori u pridruživanju EU BiH.

Po hrvatskom Ustavu uz Vladu vanjsku politiku zemlje vodi i predsjednik Republike. Zoran Milanović, neki bi rekli i na sreću, u zadnje se vrijeme suzdržava komentiranja situacije u BiH.

U tamošnjoj je javnosti on bio snažno kritiziran nakon što se u nekoliko navrata upustio u pravnu analizu je li zaista u Srebrenici bio napravljen genocid. S druge strane, službeno stajalište hrvatske Vlade je da likvidacija desetak tisuća bošnjačkih muškaraca koju su u srpnju 1995. počinile postrojbe BiH Srba jest genocid.

Usto, Milanović je više puta govorio o potrebi strateške suradnje Hrvata i Srba u BiH kako bi se suprotstavili namjeri Bošnjaka o stvaranju unitarne, takozvane građanske države.

Pored toga, dok se Plenković kada je u pitanju Dodik ograničava na protokolarno rukovanje, Milanović je s njim praktički u prijateljskim odnosima, te ga je znao posjetiti u njegovom imanju u Laktašima pored Banje Luke.

Dodik je Milanovića posjetio u službenoj rezidenciji Republike Hrvatske na Hvaru gdje je doletio helikopterom MUP-a Republike Srbije.