Možda se trebalo s Bruxellesom dogovoriti da se opet glasa u srijedu. Europski izbori mogli bi imati rekordno nizak odaziv

Nakon što se na parlamentarnim izborima dogodio veliki, na europskim bi se izborima mogao dogoditi mali odaziv. Kampanja za saborske izbore koji su se dogodili 17. travnja bila je dosada možda i najtvrđa od 1990. kada su i Hrvati prvi put u svojoj povijesti izašli na opće, izravne i višestranačke izbore.

Tvrdo je bilo i prije nego što se u izbornu kampanju spektakularno uključio Zoran Milanović. A nakon njegovog ulaska bilo je tvrđe no ikad. I javnost se nakačila više no ikad. Što se vidjelo na odazivu.

Tako da bi se 9. lipnja mogao dogoditi svojevrsni antiklimaks. Da na izbore izađe rekordno malo ljudi. Građani su se lako moguće emocionalno potrošili glasajući za sabornike.

Velikom odazivu neće sigurno pridonijeti ni sučeljavanje koje se neki dan dogodilo između petero kandidata za šefa Europske komisije. Od njih petero, građani znaju samo Ursulu von der Leyen. Ostalih četvero za hrvatske, ali i za europske građane, potpuni su anonimusi.

Iako to većina ljudi ne zna, Europski parlament nije klasično predstavničko tijelo kao što su to na primjer Sabor ili Bundestag. Nema takve ovlasti. Ali nekako osjećaju kao da na europskim izborima biraju ljude za neko apstraktno tijelo koje zasjeda nekakvih tisuću kilometara na sjeveru.

Što isto nije baš do kraja točno. Iako nije klasično predstavničko tijelo, Europski parlament ipak ima težinu. I u njemu se donose odluke koje imaju itekakav utjecaj na naš svakodnevni život. Istina, one se moraju usuglašavati s Europskom komisijom i Europskim vijećem, ali Parlament ipak sudjeluje u donošenju svih važnih odluka koje utječu na život svih europskih građana.

Sama ovotjedna debata i nije bila posebno zanimljiva. Čule su se sve teze koje su ionako u optjecaju u europskom političkom mainstreamu koji zna biti itekako politički isključiv. Naravno, opet je kandidatkinja europskih Zelenih tu bila najtvrđa, a nije puno zaostajao ni kandidat europskih socijalista.

Ali ni Von der Leyen ni liberalni kandidat nisu puno odskakali iz Europske ortodoksije. Jedini koji je iznosio barem neka stajališta izvan toga bio je kandidat europske ljevice, inače prvi čovjek Komunističke partije Austrije. On se jedini usudio izreći nešto drukčija stajališta i o Gazi i o Ukrajini i o nekim drugim stvarima.

Ali chic ljevičari ionako neće biti u prilici odlučivati o bilo čemu. Uglavnom, ne bi bilo loše izaći na europske izbore. Ipak se oni tiču i nas. Odnosno itekako nas se tiču. Možda se trebalo dogovoriti s Bruxellesom da se i oni održe u srijedu.