Mladi o politici uče na TikToku. Gdje bi drugdje u Hrvatskoj i mogli?

Na vijestima sam prvi put čuo za izbore, za feminizam i ljudska prava na TikToku, a o ratovima u svijetu i o Europskoj uniji smo učili u školi. Nikoga ne pratim na TikToku za političke i društvene teme.

O tim nekim bitnim temama sam najviše naučio na internetu, a sam znam procijeniti je li nešto »fake«, lažno, ili nije. Kad je riječ o politici i društvu najviše vjerujem vršnjacima jer imaju ista vjerovanja kao i ja.

Mislim da bi se u školama trebalo više učiti o etici, ne onoj političkoj, rekao je 14-godišnji Andrija iz Vrgorca kad smo ga upitali kako gleda na društvo i politički sustav u kojem živi i od kud se informira o tim temama.

Crvena krpa

GOOD inicijativa, hrvatska mreža organizacija civilnog društva i stručnjaka, upozorila je da se vlast prema građanskom obrazovanju odnosi kao prema »crvenoj krpi«, iako je ono ključno za razvoj aktivnih i informiranih građana te očuvanje demokracije.

Sudionici nedavne konferencije »Obrazujemo li za demokraciju?« istaknuli su da mladi imaju sve manje prilika učiti o demokraciji, društvu i političkom sustavu.

Kritiziran je izostanak političke volje za uvođenje građanskog odgoja kao obveznog predmeta te ukidanje sadržaja koji potiču građansku participaciju. Naglašeno je da se programi građanskog obrazovanja često održavaju zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca, dok je sustavna podrška izostala.

– Generacije koje su politički sazrijevale 1990-ih i početkom 2000-tih dominantno su se informirale putem televizije, tiska, radija i obitelji. Danas mladi do političkih informacija dolaze prvenstveno posredno kroz društvene mreže, videosadržaje, preporuke algoritama i sadržaje koje dijele vršnjaci.

Ključna promjena nije samo u izvoru nego i u načinu konzumacije informacija. Mladi više ne odlaze aktivno po vijesti, nego vijesti dolaze njima kroz njihove digitalne tokove sadržaja.

Upravo zato rezultati istraživanja koje su proveli i predstavili Marijana Grbeša Zenzerović i Ivan Burić na nedavnoj konferenciji »Demokracija u doba TikToka i izbjegavanja vijest« pokazuje da pripadnici generacije Z često »slučajno« izbjegavaju vijesti jer se nalaze u okruženju u kojem su zabavni i personalizirani sadržaji dominantni.

Osim toga, nalazi istraživanja EU Kids Online iz 2025. godine dodatno pokazuju da su najčešće aktivnosti djece i mladih online slušanje glazbe, gledanje videozapisa i igranje igara, dok je praćenje vijesti znatno rjeđe.

Samo 59,1 posto djece od 10 do 16 godina barem jednom tjedno traži vijesti ili informacije o događajima u svijetu, rekao je Marko Kovačić, izvanredni profesor Sveučilišta u Rijeci te voditelj Centra za studije mira i konflikata.

Površno praćenje tema

Kovačić smatra da su s jedne strane društvene mreže omogućile su da politika dopre do mladih koji inače ne bi pratili tradicionalne medije i kaže da je to posebno vidljivo kod tema poput klimatskih promjena, mentalnog zdravlja, ljudskih prava ili rodne ravnopravnosti.

S druge strane, brojna međunarodna istraživanja pokazuju da se politički interes često pretvara u ono što nazivamo »thin engagement« – površno praćenje tema, lajkove, dijeljenja i kratkotrajne reakcije, bez dubljeg razumijevanja političkih procesa.

– Društvene mreže jesu povećale izloženost politici, ali nisu automatski povećale kvalitetu političkog informiranja, kazao je i dodao da algoritmi danas predstavljaju jedan od najvažnijih mehanizama političke socijalizacije.

Prema istraživanju EU Kids Online velik broj djece i mladih pokazuju kako još uvijek ne razumiju u potpunosti način rada algoritama. Gotovo polovica ispitanika nije sigurna kako se određuje redoslijed sadržaja na društvenim mrežama, što upućuje na značajne praznine u digitalnoj i medijskoj pismenosti.

– To znači da mnogi mladi nisu svjesni da sadržaj koji vide nije neutralan prikaz stvarnosti, nego rezultat algoritamske selekcije, objašnjava Kovačić.

Profesor tvrdi da, prema istraživanju, postoje značajne razlike u političkim stavovima između mladih koji informacije dobivaju prvenstveno kroz školu i onih koji ih dobivaju gotovo isključivo putem interneta.

– Posebno zabrinjava podatak da više od polovine mladih od 16 do 25 godina u Hrvatskoj navodi da tijekom školovanja nije imalo priliku učiti o medijskoj pismenosti, dok više od tri četvrtine građana smatra da bi medijska pismenost trebala biti značajnije zastupljena u školskim kurikulima, rekao je.

Ravnoteža utjecaja

Dio mladih više vjeruju influencerima, algoritmima i digitalnim platformama kad je riječ o političkoj socijalizaciji nego školi, obitelji i tradicionalnim medijima.

– Istraživanja pokazuju da obitelj i škola i dalje imaju presudnu ulogu u oblikovanju temeljnih vrijednosti, povjerenja i političkih orijentacija. Ono što se promijenilo jest da su digitalne platforme postale glavni posrednik svakodnevnih informacija.

Drugim riječima, ne svjedočimo zamjeni škole i obitelji, nego promjeni ravnoteže utjecaja. Problem nastaje kada mladi nemaju dovoljno razvijene medijske i građanske kompetencije da kritički procjenjuju sadržaje kojima su svakodnevno izloženi.

To je posebno važno u Hrvatskoj, gdje prema recentnim istraživanjima značajan dio mladih nije imao sustavno obrazovanje iz medijske pismenosti, a velik broj građana smatra da društvene mreže doprinose normalizaciji nasilja i smanjenju empatije u društvu.

Upravo zato je odgovornost države osigurati kvalitetan građanski odgoj i obrazovanje u školama, što se trenutačno – s ovim modelom kojeg imamo (međupredmetna provedba) jednostavno ne radi!, objasnio je Kovačić.

Lucija Dumančić Jovanović, viša projektna koordinatorica u Gongu, kaže kako je sadržaj koji je na društvenim mrežama, pa i informativnog karaktera, često vrlo kratkog formata, pojednostavljen i usmjeren na privlačenje pažnje, zbog čega mladi mogu razviti površno razumijevanje složenih društvenih i političkih tema.

– Dodatni izazov predstavljaju dezinformacije, manipulativni sadržaji i algoritmi koji korisnicima prikazuju informacije u skladu s njihovim postojećim interesima i stavovima, čime se smanjuje izloženost različitim perspektivama.

Tako mladi ostaju zatvoreni u takozvanim informacijskim mjehurićima u kojima se jedno mišljenje predstavlja kao jedino vrijedno. Takvo okruženje može smanjiti toleranciju prema različitim stavovima, oslabiti povjerenje u demokratske institucije i otežati informirano sudjelovanje građana u političkim procesima, rekla je.

Društvena participacija

Dumančić Jovanović kaže da politička elita ne želi građane koji razumiju političke procese i u njima sudjeluju.

– Držati nove generacije dalje od političkog obrazovanja vrlo je efikasan način za držati ih podalje od društvene participacije, tvrdi.

Dodaje da bi demokratska društva trebala težiti tome da djecu pripreme za kompleksan svijet u kojem žive, a ne da im namjerno uskraćuju znanje o demokraciji, funkcioniranju društva, ljudskim pravima i slobodama.

– Zagovaranje uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja od strane brojnih udruga i eksperata iz područja demokratizacije, odgoja i obrazovanja, godinama je sustavno ignorirano.

Štoviše, reformom strukovnog obrazovanja dokinuo se je i predmet Politika i gospodarstvo u trogodišnjim školama čime je poslana jasna poruka – vlast želi radnike za tržište, a ne građane, odnosno svodi demokraciju na jedan izborni dan svake četiri godine, kazala je.

Jovanović smatra da bi se trebalo uvesti Građanski odgoj i obrazovanje kao obvezni predmet za sve učenike i učenice na svim razinama obrazovanja.

– Škola je jedino mjesto koja na jednak način svim mladima pruža priliku obrazovati se, zaključila je.