Meteorologinja o povratku paklenih vrućina: 'Ne bi me iznenadilo da ovaj put idemo i preko 40 °C'

Nakon smirivanja vremena početkom ovog tjedna slijedi novi toplinski val, uz mogućnost da temperature potkraj tjedna dosegnu i 40°C.

“Ponedjeljak će biti nešto nestabilniji dan, ali od utorka će biti vruće i suho vrijeme. Temperature će iz dana u dan rasti. Već u četvrtak je izdano upozorenje na toplinski val koji može utjecati na zdravlje u pojedinim regijama u Hrvatskoj. Za sada je to najniži stupanj upozorenja, žuti, međutim očekujemo i rast tog nivoa upozorenja zbog toga jer će temperatura rasti iz dana u dan. Prema kraju tjedna sve češće ćemo imati temperaturu i iznad 35°C danju, a ponegdje se ne bih iznenadila da izmjerimo i 40°C”, kazala je meteorologinja Petra Mikuš Jurković za HRT.

Oboren rekord u lipnju

Potvrđeno je da je u lipnju oboren rekord u temperaturama na 14 meteoroloških postaja.

“U lipnju je bio prvi ovogodišnji toplinski val. Ako ga usporedimo s prošlogodišnjim lipnjom, on je po srednjoj temperaturi tu negdje usporediv. Prati trend iznadprosječno toplih godina, iznadprosječno toplih ljeta. Ono što je bilo neobično tijekom tog toplinskog vala u lipnju, što je vrijedno za izdvojiti, jest da od naših 35 glavnih meteoroloških postaja na čak 14 smo oborili lipanjski rekord. Imali smo i apsolutni rekord oboren otkad postoje mjerenja za Split, gdje je izmjereno 40°C. Nikad prije, otkad postoje mjerenja na splitskom Marjanu, nismo imali zabilježeno 40°C. More je bilo čak 30°C u lipnju”, istaknula je.

Nakon toplinskih valova često dolaze olujna grmljavinska nevremena. Mikuš Jurković kazala je da toplinski val mora na neki način završiti.

“Zbog toga imamo ekstreman toplinski val, vrlo visoku temperaturu. On, ako dođe nestabilan, vlažan zrak na tako zagrijanu podlogu, može završiti vrlo burno. Budući da imamo porast globalne temperature, onda takva atmosfera može primiti i više vodene pare. U takvoj atmosferi, ako imamo višu temperaturu, imamo i više vlage, onda imamo više energije za rast i razvoj takvih intenzivnih grmljavinskih oluja. Možemo dati i neke konkretne brojke što se tiče te zagrijanije atmosfere. Primjerice, na sjeveru Italije rađeno je jedno istraživanje: u današnje vrijeme, za vrlo veliku tuču, koja je promjera većeg od 5 cm, ona je tri puta vjerojatnija u uvjetima kakvi vladaju sada nego što je to bilo, primjerice, 90-ih godina”, dodala je Mikuš Jurković.

Neuobičajeno puno meteotsunamija

Prokomentirala je i četvto poplavljivanje rive u hvarskom Starom Gradu u samo deset dana, pojasnivši da se radi o meteotsunamiju, koji se već događao na našoj obali, no ne toliko kao sada.

“On se događa jednom u godini, možda čak i rjeđe. Sada smo ga u drugoj polovini srpnja imali već četvrti put. Dogodio se ne samo u Starom Gradu na Hvaru, već i u Veloj Luci, a i u još ponekim mjestima. To je posljedica poremećaja atmosfere. Najčešće se radi o nagloj promjeni tlaka koja je posljedica prolaska intenzivnih oluja preko mora. Na sjeveru i uzduž Italije formirale su se intenzivne oluje, grmljavinski sustavi. Oni su prelazili preko Jadranskog mora i uzrokovali naglu razliku u tlaku. Tlak prvo naglo raste i onda naglo pada. Taj impuls uzrokuje poremećaj u moru. Poremećaj na početku, na otvorenom moru, je vrlo mali i onda se rezonancijom pojačava. Prvo imamo na otvorenom moru pojačavanje, a kada dođemo do određenih luka ili zaljeva, onda dolazi još do pojačavanja. Neke luke i zaljevi kod nas su u pravilu pogodniji za nastanak meteotsunamija, i to su upravo Stari Grad i Vela Luka. I mali poremećaj od nekoliko centimetara u pravilu poraste do vala od nekoliko metara i poplavi”, rekla je meteorologinja za HRT, navodeći da je ovogodišnja pojava meteotsunamija vrlo neoubičajena.