Maloljetnici i dalje lako dolaze do cigareta. Zašto kontrola dobi ne sprječava kupnju?

Prema novom izvješću British American Tobaccoa (BAT), maloprodajni lanac iNovine u prvoj je godini korištenja sustava za digitalnu provjeru dobi zabilježio više od 41 tisuću skenova dokumenata kupaca.

Riječ je o tehnologiji koja bi trebala osigurati dosljedniju kontrolu punoljetnosti pri kupnji duhanskih i nikotinskih proizvoda. No, koliko takvi sustavi doista sprječavaju maloljetnike da dođu do cigareta i drugih proizvoda – i kakva je stvarnost iza prodajnog pulta?

Svakodnevna pojava

Prodavačica iz Zagreba, koja je željela ostati anonimna, kaže kako su pokušaji kupnje kada su u pitanju maloljetnici gotovo svakodnevna pojava.

– Dolaze mi maloljetnici iz kvarta, već ih poznajem i znaju da im ne mogu prodati duhanske proizvode. Moramo od svake mlađe osobe tražiti osobnu iskaznicu. Inspekcije dolaze, a kazne su ozbiljne i često padaju na teret prodavača, objašnjava.

Dodaje kako se mladi, kada ih se odbije, često snalaze na druge načine: »Odu dalje i zamole nekoga starijeg da im kupi cigarete. To je najčešći scenarij.« Iako većina mladih reagira mirno na odbijanje, ima i neugodnih situacija.

– Znaju biti i agresivni, ali većina samo kaže »u redu« i ode, opisuje ova prodavačica.

Zakonski okvir u Hrvatskoj jasno zabranjuje prodaju duhanskih, nikotinskih i srodnih proizvoda osobama mlađima od 18 godina. To uključuje i elektroničke cigarete, grijane duhanske proizvode te razne srodne proizvode.

Na prodajnim mjestima obvezno je istaknuti oznaku o zabrani prodaje maloljetnicima, a prodavači su dužni zatražiti identifikaciju ako posumnjaju u dob kupca.

Kontinuiran nadzor

Iz Državnog inspektorata potvrđuju kako se nadzori provode kontinuirano, s posebnim fokusom na prodajna mjesta u blizini škola. U 2024. i 2025. godini provedena su ukupno 2.143 nadzora, pri čemu su utvrđene 42 povrede zakona, uključujući prodaju maloljetnicima i nepropisno isticanje oznaka.

Kao rezultat, izrečene su novčane kazne te doneseno 26 mjera zabrane obavljanja djelatnosti trgovine predmetnim proizvodima. Kazne su pritom visoke: za pravne osobe kreću se od 9.290 do 19.900 eura, dok fizičke osobe i odgovorne osobe u tvrtkama mogu biti kažnjene s 660 do 2.000 eura.

Unatoč tome, izazovi u provedbi zakona i dalje postoje. Ključni problem je dokazivanje samog čina prodaje maloljetnoj osobi, ističu iz Inspektorata, posebno kada je riječ o internetskoj prodaji i novim oblicima distribucije.

– Uz prodaju elektroničkih cigareta putem interneta, izazovi u postupanju inspektora očituju se upravo u utvrđivanju činjeničnog stanja, odnosno samog trenutka prodaje nedopuštenih proizvoda maloljetnim osobama, s obzirom na to da inspektor u inspekcijskom postupku mora utvrditi sam čin prodaje predmetnih proizvoda osobi mlađoj od 18 godina.

Edukacija, kako trgovaca o njihovim zakonskim obvezama i ograničenjima, tako i potrošača uključujući i osobe mlađe od 18 godina o štetnosti konzumacije predmetnih proizvoda, ostaje jedan od ključnih stupova prevencije, te u tom kontekstu, tržišna inspekcija će i nadalje, kao jedan od svojih prioriteta, usmjeriti na provođenje inspekcijskih nadzora, sve s ciljem zaštite potrošača, a osobito maloljetnih osoba, kažu iz Državnog inspektorata.

Maloljetnici često koriste starije osobe za kupnju ili posuđuju identifikacijske dokumente, čime se sustav zaobilazi. Dodatno, otvaraju se pitanja zaštite privatnosti, osobito kada je riječ o biometrijskim podacima.

Kompleksan izazov

Svjetska zdravstvena organizacija pritom naglašava da tehnološka rješenja ne smiju zamijeniti ključne regulatorne mjere: zabranu prodaje maloljetnicima, ograničavanje marketinga i strogu kontrolu prodajnih mjesta. Također upozorava na potrebu zaštite javnih politika od utjecaja duhanske industrije.

Iako digitalni alati donose određeni napredak, borba protiv dostupnosti duhanskih proizvoda maloljetnicima ostaje kompleksan izazov.

U praksi se pokazuje da su edukacija, dosljedna provedba zakona i društvena odgovornost jednako važni kao i tehnologija. Bez njihove kombinacije, brojke će se teško značajnije promijeniti, smatraju javnozdravstveni stručnjaci.

Zabrinjavajući trend

S javnozdravstvenog aspekta, podaci nisu ohrabrujući. Prema istraživanjima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, čak 43,5 posto učenika barem je jednom u životu pušilo cigarete, dok ih je 32,1 posto pušilo u posljednjih 30 dana. Gotovo svaki peti učenik smatra se svakodnevnim pušačem.

Još zabrinjavajući je trend rasta korištenja e-cigareta. Više od polovice mladih (52,7 posto) izjavilo je da ih je barem jednom koristilo, a gotovo trećina u posljednjih mjesec dana. Posebno se ističe veća učestalost među djevojkama u odnosu na mladiće.

Iako se dugoročno bilježi pad klasičnog pušenja, Hrvatska je i dalje iznad europskog prosjeka u više kategorija, osobito kada je riječ o učestalosti konzumacije. Stručnjaci upozoravaju kako tehnološka rješenja, poput digitalne provjere dobi, mogu pomoći, ali nisu dovoljna sama po sebi.

– Takvi sustavi mogu povećati dosljednost provjere, ali ne mogu spriječiti sve načine zaobilaženja, naglašavaju iz HZJZ-a.