ponedjeljak, 22. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

STRUČNJAK ZA PR

Macan previđa prilično zanimljive izbore: “Plenković je sigurno favorit, ali i Grbin se trgnuo”

Autor: Tihana Tomičić

10.03.2024. 08:30
Macan previđa prilično zanimljive izbore: “Plenković je sigurno favorit, ali i Grbin se trgnuo”

Foto: Arhiva NL/PIXSELL



U tjednu kad su najavljeni parlamentarni izbori, političku scenu smo analizirali s jednim od vodećih PR stručnjaka i analitičara Krešimirom Macanom, koji iza sebe ima niz kampanja i u dušu poznaje hrvatske političare. On procjenjuje da je HDZ i dalje najjači, no da ljevica, ako izvuče neodlučne birače, možda ima šanse formirati veću postizbornu koaliciju i možda osnovati prvu manjinsku vladu.


Kako ocjenjujete ovaj termin izbora koji je Plenković najavio? Kome će odgovarati, kome ne?


– Željeni datum je vjerojatno 12. svibnja i vrlo je izgledan jer je 5. svibnja pravoslavni Uskrs, a 28. travnja bi jako skratilo kampanju. Vjerujem da će ga i predsjednik Zoran Milanović odabrati jer realno daje najviše prostora i za kampanju, a dovoljno je daleko od izbora za Europski parlament koji su 9. lipnja.




Službena kampanja za njih kreće već 9. travnja tako da će se kampanje preklapati i morat ćemo imati i neka specifična rješenja. Realno u subotu i nedjelju, na sam dan parlamentarnih izbora, neće se moći voditi kampanja za EU parlamentarne izbore zbog izborne šutnje. Prvi put imamo ovakvu situaciju, pa će i rješenja biti jedinstvena.


Stalno u kampanji


Kampanja je zapravo već krenula.


– Da, zato datum odgovara svima koji su već krenuli u kampanju prije nego što smo dobili potvrdu datuma, jer se o njemu špekuliralo već od početka godine pa nije nikakvo iznenađenje nama koji pratimo izbore.


Po onome što sam pratio, HDZ je stalno u kampanji jer je na vlasti, ali je s izbornom kampanjom krenuo nedavno, IDS i SDP su krenuli još prošle godine, Most i DP se stalno tuku još od prije obljetnice Vukovara, dok se Možemo! možda među zadnjima aktivirao, i to prvenstveno u Zagrebu.


Tako da mislim da svim velikim strankama datum odgovara jer imaju dosta vremena da se bore za tog svakog četvrtog birača koji je neodlučan i koji će se odlučiti tijekom kampanje. Ako to uspiju, imali su dobru kampanju, u suprotnom dobijete ono što već imate, ili čak manje.


Koje su startne pozicije?


– Čisto za one koji će pratiti izbore detaljnije, možda je zgodno napomenuti da su na razini Hrvatske kao jedne izborne jedinice 2020. HDZ i partneri osvojili 36,81 posto glasova, SDP i partneri 25,31 posto, Domovinski pokret 11,08 posto, Most 7,33 i Možemo! 7,08.


Naravno, na izborima nemate neodlučnih, pa postotke iz istraživanja treba preračunati bez neodlučnih, što će dati nešto veće postotke. Zasad su svi tu negdje u odnosu na 2020., ali će to promijeniti kampanja.



Imamo i nove izborne jedinice.


– Tako je, prije svega Zagreb koji je sada u tri izborne jedinice i kompaktniji je pa će to biti izazov za HDZ koji je 2020. pobijedio u sve četiri tadašnje zagrebačke jedinice.


Neke prve procjene na temelju rezultata iz 2020. su govorile da zbog tih promjena mogu izgubiti čak dva mandata, što je jako puno kada znamo da su upravo s dva mandata sa strane te godine formirali stabilnu vlast. Nastojat će i ovaj put da ne trebaju koalicijske partnere, no mislim da je to vrlo izgledno.


Zašto je trebala cijela ona mistika oko tog datuma, sve do ponedjeljka dok ga Plenković nije objavio?


– Mi nemamo propisano kada se održavaju parlamentarni izbori, već samo rokove u kojima se moraju održati nakon raspuštanja Sabora koji ima jasno propisan mandat od četiri godine, no može ga se raspustiti i ranije vlastitom odlukom, pa tako izazvati redovne, ali i izvanredne izbore.


Za razliku od lokalnih za koje znamo da se moraju održati treću nedjelju u svibnju 2025., precizno 18. svibnja 2025., i time će završiti ova superizborna sezona – imat ćemo sve moguće izbore unutar jedne godine, iako će kampanje trajati dulje.


Ako je tako, vladajući, u ovom slučaju HDZ, su jedini koji do zadnjeg trenutka mogu odlučivati o datumu izbora, upravljajući datumom samoraspuštanja Sabora. To je prednost jer iako svi znaju da smo u izbornoj godini, mnogi ne kreću s pripremama za izbore na vrijeme tako da mnoge recimo raniji datum izbora može iznenaditi, što se često koristi kao taktika da bi se dobila početna prednost i izdominiralo predizbornom i izbornom kampanjom.


Vrlo je jasno da je HDZ sve pažljivo odvagao i zavaravao protivnike mogućim datumom u rujnu koji je zadnji zakonski mogući, jer će većina financijski vrijednih promjena građanima biti vidljiva u travnju, na plaćama za ožujak koje se isplaćuju u travnju. A tu je i novouvedena uskrsnica od 100 eura.


Sve je to nešto što može utjecati na raspoloženje birača, posebno imajući u vidu poruku o stabilnosti i odgovornom vođenju države u brojnim krizama, koju često ističe i sam premijer Plenković. Datum izbora je dakle legitiman alat vladajućih kojim oni isključivo upravljanju, sve dok se drukčije zakonski ne propiše.


Birači desnice


Spomenuli ste postizborne koalicije. Kakve su šanse za postizbornu suradnju HDZ-a i DP-a? Možemo li očekivati da će se postizborno brzo formirati vlast? I kakva će to po vama biti uloga predsjednika Zorana Milanovića?



– Vrlo je izgledno da će HDZ-u trebati koalicijski partner, za razliku od izbora 2020. kada su dva mandata koja su im nedostajala donijeli HNS i Reformisti, uz osam mandata manjina. Ali to neće biti uopće laki pregovori i ako ne dođe do brzog formiranja vlasti, mogući su i ponovljeni izbori ili neki drugi zakoniti scenariji.


Domovinski pokret pikira u kampanji na Milorada Pupovca i njegovu ulogu u koaliciji i to neće biti laki razgovori. Sjetite se 2015. do dolaska Tihomira Oreškovića. I tu je uloga predsjednika Milanovića ključna – već vidimo da najavljuje da će mandat dati onome tko mu dokaže da ima 76 ruku podrške, tj. onoj osobi koja može osigurati parlamentarnu većinu.


Godine 2020. je to prošlo glatko, sve ovisi o rezultatima i broju mandata svih ključnih igrača. Ako HDZ ponovi rezultat iz 2020. sa 63 mandata u Hrvatskoj i tri u dijaspori, sastavljanje većine bi opet moglo biti glatko.


No, tada je izašlo nešto više birača desnice (56,8 posto od ukupnog broja glasova koji su pali) pa su tako i mandati otišli malo u desno. Očekujem da će sada to biti uravnoteženije, iako je najviše neodlučnih upravo na ljevici pa mogu i na kraju ostati doma ako kampanja za njih bude promašena.


Kakve su šanse da SDP i Možemo! s ljevicom uopće budu u prilici formirati vlast?


– Prije svega moraju izvući svoje birače na birališta kako bi ih izašlo podjednako kao birača desnice, jer je to 2020. dovelo do potopa Restart koalicije koju je predvodio SDP.


Kao i HDZ-u, za formiranje vlasti bi SDP-u kao najjačoj opciji trebao koalicijski partner – prije svega Možemo!, ali vjerojatno i Most kako bi došli do potrebnih 76 ruku. To je nešto teži put nego što je pred HDZ-om i možda bi prvi put mogli dobiti i manjinsku vladu, recimo u scenariju da Most podrži formiranje takve vlade, ali da u nju sam ne uđe.


Koja je najveća prednost ljevice? Je li Grbin lider ljevice, ili je to netko drugi?


– Predsjednik SDP-a Peđa Grbin se ovim okupljanjem šarene »semafor« koalicije nametnuo kao glavni faktor na ljevici, što god neki mislili o njemu. SDP-u je rejting od srpnja 2023. kad je bio poravnat s Možemo! narastao dvostruko, dok je Možemo! pao i dvostruko je slabiji od SDP-a.


To je rezultat nekakvog sustavnog rada samog Grbina i on je jedini stvarni »premijerski« protukandidat Plenkoviću u ovom izbornom ciklusu.


Iako, nova koalicija je već u problemu – IDS i PGS ne idu sa SDP-om de facto, jer jedina jedinica gdje mogu ići zajedno, osma, na kraju je završila tako da SDP ide sam, a IDS-PGS kao posebna lista.


– Ostat će oni zajedno, samo neće nužno biti jedna lista, osim u one četiri izborne jedinice koje su utvrde HDZ-a, a to su četvrta, peta, sedma i deveta.


U 8. jedinici je odmah bilo jasno da idu tri bloka, dakle SDP, pa IDS-PGS, i na kraju Možemo!, koji onda mogu sebi priključiti one koji ne prelaze prag sami poput Unije Kvarnera i Socijaldemokrata. Očekujem da će dva ili tri bloka biti na sjeveru Hrvatske, ovisno što budu pokazala istraživanja.


Granica prihvatljivog


Kako to da HDZ-u afere ne štete?


– Premijer Andrej Plenković je oko sebe napravio sanitarni kordon i sve dok on i njegovi najbliži suradnici nisu obuhvaćeni aferama, prilično je miran. Uvijek razloži svojim biračima što se događa sa svakom pojedinom aferom i ako su oni tim obrazloženjem zadovoljni, nema velikog kolebanja u podršci.


S druge strane, neke afere su medijski napuhane više nego što su stvarno afere, poput priče Plin za cent, dok još nema nikakvog epiloga prve plinske afere koja je financijski bila mnogo veća, a to je Ina. Budući da je on usidren u centru, pomaci prema desnici ili neka oštrija retorika bi mogla otjerati dio birača centra, pa je bolje da tu ostane jer je bazen birača puno veći i njih već ima.


Ove tvrde na desnici već godinama obrađuju Most i Domovinski pokret i do njih će teško. Ili npr. kad se sukobljava s uredom europskog tužitelja (EPPO) mora biti oprezan da ne prijeđe granicu prihvatljivog.


Nakon svega imat ćemo i europske izbore u lipnju, što očekujete od tih izbora? Očekujete li da će Andrej Plenković put Europe, ili zaista namjerava odraditi još cijeli treći mandat?


– E, tu će biti velika borba jer sve značajne stranke mogu dobiti eurozastupnike, a to bi htjeli i još neki poput liberalne koalicije IDS-PGS-Fokus-Reformisti s partnerima, pa će to također biti jako neizvjesni izbori. Na njih će definitivno utjecati i rezultati parlamentarnih izbora.


Vodite brigu da je na tim izborima Hrvatska jedna izborna jedinica i da je prag pet posto na nacionalnoj razini, a ne nekoj izbornoj jedinici. Plenković ide po treći mandat, ako se kasnije sve posloži u EU-u za neku od čelnih funkcija možda se i to otvori kao opcija – ali i tamo je pitanje kako će se složiti većina u Europskom parlamentu i kako će se potom dijeliti karte, tako da sam uvjeren da mu je prioritet ipak treći mandat i sastavljanje nove većine.


Kako to da je on u toj mjeri uspio pasivizirati sve protivnike u stranci?


– Prije svega demokratskim izborima koji su se održali 2020., potom puštanjem tužiteljstva da radi svoj posao što je rezultiralo time da se dio njegovih tadašnjih protivnika politički pasivizirao. Naravno, kad pustite tužitelje da rade svoj posao, nastradaju i neki njegovi kadrovi ako ih se sumnjiči za nezakonite radnje, ali mislim da je prilično proveo onu svoju – mijenjajući HDZ, mijenjam Hrvatsku.


Dobro je da ima ambicioznih koji žele preuzeti stranku, da ih nema to bi bilo loše, ali zasad Plenkovićev autoritet nitko ne dovodi u pitanje. Budući da je Sabor HDZ-a prije izbora (i po tome se moglo shvatiti da će izbori biti sada, ne u rujnu) čak niti rezultati izbora ne mogu poljuljati tu sada čvrstu poziciju. No, nikad ne znate što se može dogoditi u međuvremenu…


Na kraju: radili ste za Plenkovića i HDZ, znamo da radite za IDS, radite li i za SDP? Malo ih previše hvalite u zadnje vrijeme da bi to bila slučajnost?


– Savjetovao sam dva hrvatska premijera – Ivicu Račana za SDP i Andreja Plenkovića za HDZ, još toliko i u regiji i moje je da savjetujem, a na klijentima da te savjete više ili manje prihvaćaju. IDS-u je očito dobro krenulo, pa valjda radimo nešto dobro.


Tu sam transparentan kao što bi trebalo biti po pravilima, da kad komentiram i njih i druge da se zna za koga eventualno radim. Ako radim IDS u 8. jedinici, mogu možda još nekog raditi u drugim izbornim jedinicama, ali je izglednije da ću izbore detaljnije komentirati kao dosad na RTL televiziji.


Dobro znate da sam odradio pobjedničku kampanju Marka Filipovića iz SDP-a za gradonačelnika Rijeke 2021.


Pričam sa svima i lijevo i desno jer se prije svega morate dobro informirati kad analizirate bilo što, tako da bih rekao da često dobro uočim trendove i objavim nešto što drugi možda u tom trenutku ne vide. Jasno je da je HDZ favorit ovih izbora, ali isto tako da se SDP trgnuo i pretvorio u lidera ljevice, i to ako ste objektivan analitičar morate reći.


No, znate da ja nemam dlake na jeziku kad nešto krene loše za bilo koga. Dokle god jedni kažu da radim za one druge, to znači da sam koliko-toliko objektivan u analizama i nastojat ću da tako i ostanem i nadalje. Svi smo mi ipak na kraju ljudi, nismo umjetna inteligencija, subjektivni smo uvijek malo, ali vam to daje nekakav osobni potpis.


TV i social najvažniji u kampanji


Kakvu kampanju općenito očekujete u kontekstu jačanja fake newsa, botova koji se već pojavljuju i na koje GONG upozorava, i općenito kako gledate taj problem društvenih mreža?


– Za kampanju su bitna dva medija – televizija i društvene mreže, odnosno cijeli taj digitalni spektar od portala, YouTube i drugih platformi, sve do TikToka. Kampanja nam se mora uvući u naše pametne telefone i privatni prostor, što je jako dobro uspjelo Donaldu Trumpu 2016. kada je vodio podjednako pozitivnu kampanju prema svojim biračima i negativnom kampanjom obeshrabrivao birače Hilary Clinton.


Ako imate starije birače, tada je televizija jednako bitna, za mlade ona ne igra. A potrebno je i motivirati birače na izlazak. Bit će puno uvreda, lažnih vijesti, pa i puno proizvoda u kojim će se koristiti alati umjetne inteligencije.