LJUTITI RODITELJI! Za korisnike naknada deset eura povišice je - sramotno: 'Kako na sladoled...'

Osnovica zajamčene minimalne naknade (ZMN) u 2026. godini raste za 10 eura i iznosit će 170 eura, a osnovica za izračun drugih naknada u sustavu socijalne skrbi, pa i naknada za udomitelje, povećava se za pet eura, s dosadašnjih 75 na 80 eura. Ovi iznosi koje je u iznimno kratku dvodnevnu javnu raspravu uoči proteklog vikenda uputilo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi, revoltirali su udruge osoba s invaliditetom, a njihovo je povećanje zatražila i pučka pravobraniteljica. Riječ je, tvrde u udrugama, o sramotno niskom iznosu koji ne može pokriti osnovne potrebe korisnika, a posebno ih ljuti činjenica da je e-savjetovanje održano od 9. do 11. siječnja, tijekom vikenda, čime im je resorno ministarstvo uskratilo mogućnost kvalitetne javne rasprave.

Ljutiti roditelji

– Tako sramotno malim iznosom ne osigurava se osnovna namjena zajamčene minimalne naknade. Ona bi trebala biti barem na razini iznosa koji pokriva minimalne mjesečne troškove hrane i osnovnih režija. Samo minimalni troškovi hrane i osnovnih potrepština iznose sada 250 eura, a toliko predlažemo da iznosi ZMN, poručuje Nada Bjelčić, predsjedica Udruge OKO, koja okuplja roditelje djece s težim oštećenjima vida.

Roditelje ljuti i predloženo povećanje osnovice za izračun socijalnih naknada za samo pet eura, što predstavlja rast od 6,67 posto. Iznos od 80 eura, tvrde, nije dovoljan u odnosu na rast troškova života i inflaciju.

– Ovakvo povećanje realno smanjuje vrijednost naknada koje se vežu uz osnovicu i dodatno udaljava primanja najranjivijih od minimalnih životnih troškova. Kako osoba može zadovoljiti osobne potrebe poput odlaska na sladoled ili u kino sa samo 40 eura mjesečno? Kako da si kupi tenisice, odjeću, s tim sramotno malim iznosom?, pita Bjelčić. Ističe status roditelja njegovatelja koji obavljaju najteži psihofizički posao, 24 sata dnevno, bez bolovanja i godišnjeg odmora. Roditelj njegovatelj ne može »nadoknaditi« manjak prihoda dodatnim radom, jer za to nema vremena, a nema mogućnosti dignuti kredit, plaćati obročno i slično, podsjeća Bjelčić. Zato iz Udruge OKO traže povećanje osnovice na 84 eura i njeno buduće usklađivanje s rastom minimalne plaće ili službeno mjerene inflacije, kako bi se spriječio kontinuirani pad realne vrijednosti naknada. Ovakav stav podržao je i Hrvatski savez za rijetke bolesti.

Za dostojanstven život

I u Centru za socijalnu inkluziju Šibenik visinu osnovice smatraju nepravednom i tvrde da se njome ne vodi računa o individualnim potrebama korisnika.

– Osobe s invaliditetom koje koriste uslugu organiziranog stanovanja za osobne potrebe koje uključuju i njihove potrebe povezane s invaliditetom dobit će 40 eura mjesečno, ili povećanje od čak 2,5 eura, što je apsolutno neprimjereno i nedovoljno, upozoravaju. Osobe koje koriste uslugu organiziranog stanovanja, naime, nemaju pravo na inkluzivni dodatak, a povećanje od 2,5 eura nikako nije ekvivalent tom dodatku i ne može pokriti životne potrebe djece s teškoćama i odraslih s invaliditetom, upozoravaju iz Centra.

Za pučku pravobraniteljicu Tenu Šimonović Einwalter je dvojbeno je li se, i u kojoj mjeri, kod definiranja povećanja osnovice za naknade uzelo u obzir individualne potrebe korisnika. Povećanje zajamčene minimalne naknade nikako ne smatra dovoljnim, jer procjenjuje da ZMN od 170 eura za radno sposobnog samca ne omogućava podmirenje osnovnih životnih potreba. Zato predlaže povećanje osnovice za izračun ZMN-a, koji bi građanima omogućio dostojanstven život.

– Ako je temeljna košarica u studenom samca koštala 250,31 eura, vidljivo je da iznos od 170 eura ne može pokriti niti prehranu i higijenske potrepštine samca, a trebao bi pokrivati još i druge osnovne potrebe definirane zakonom, primjerice odjeću, podsjeća pravobraniteljica. U njenom uredu kontinuirano primaju pritužbe građana koji ZMN-om ne mogu podmiriti najosnovnije potrebe niti osigurati dostojanstven život. Podsjećaju da su ministarstvu dostavili stručno mišljenje studija socijalnog rada iz kojeg proizlazi da bi ZMN, budući da služi za podmirenje osnovnih životnih potreba, trebao biti određen u odnosu na neku od apsolutnih linija siromaštva. Isto tako, navode kako je UN-ov Odbor za gospodarska, socijalna i kulturna prava početkom 2025. preporučio Hrvatskoj da osigura odgovarajuće razine zajamčenih minimalnih naknada i nacionalnih naknada za starije osobe te da uspostavi učinkovit i transparentan sustav indeksacije.

Na pet eura povišice oštro su reagirali i udomitelji.

– Nevjerojatnih pet eura povišice na osnovicu kao odgovor na inflaciju, rast troškova i svakodnevnu brigu o djeci. To nije pomoć, to je uvreda. Pet eura nije čak ni simbolična gesta, to je administrativni šamar i jasna poruka udomiteljima kojih je ionako premalo, a ovakvim postupcima biti će nas još manje, poručila je udomiteljica Eldina Drašković. Istog je stava i Udruga udomitelja Osječko-baranjske županije Samarijanka, u kojoj traže da osnovica bude bar 110 eura. Ne mogu se, tvrde, nositi s naknadama koje su ispod minimalne plaće, zbog čega broj udomiteljskih obitelji stalno pada.

Rasprava suprotna zakonu?

Iz Ministarstva su kratku javnu raspravu opravdali željom da se omogući čim brža isplata socijalnih naknada, kao i naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine u uvećanom iznosu. Zakon o pravu na pristup informacijama, međutim, ne predviđa ovako kratke vikend-rasprave, već bi one u pravilu morale trajati trideset dana.

– Obrazloženje Ministarstva ukazuje da određene procedure očito nisu započete na vrijeme. Nažalost, ovakvo postupanje šalje poruku da najranjiviji korisnici nisu dovoljno u fokusu, kao i da se misli da nije osobito važno osigurati priliku građanima i organizacijama civilnog društva, uključujući korisnicima ovih naknada, da se očituju o predloženim iznosima. Stječe se dojam da je savjetovanje samo formalnost, bez stvarne mogućnosti utjecanja, upozorava pučka pravobraniteljica.