Liječnici ogorčeni zbog zamjene dežurstava pripravnošću! 'Njima je jeftinije platiti nam par eura za naknadu...'

Nakon što su se liječnici izborili za najviši rast plaća dosad u Hrvatskoj, i dalje su nezadovoljni uvjetima u kojima rade. Naknada za vrijeme provedeno u pripravnosti smiješno je mala, a ravnatelji bolnica zloupotrebljavaju taj institut da bi smanjili trošak za plaćanje liječnika u dežurstvu, tvrde u Hrvatskom liječničkom sindikatu (HLS). Traže da se pripravnost plati sukladno Zakonu o radu te da se kolektivnim ugovorom i drugim aktima urede ostali segmenti sustava koji liječnicima otežavaju svakodnevni rad.

Obavezni odmor

Kolektivni su pregovori krenuli ovog ljeta, ali nakon ljetne stanke, nisu se nastavili unatoč očekivanjima sindikata.

– Problem više nije u plaćama. Uspjeli smo izboriti najviši rast plaća ikad u Hrvatskoj, ali sustav nije sređen. Počeli smo pregovore o granskom kolektivnom ugovoru i postigli dosta, a očekivali smo da će se u rujnu nastaviti. Mislim da druga strana svjesno odugovlači jer ne znaju kako iznaći rješenje, smatra Renata Čulinović-Čaić, predsjednica HLS-a.

Pripravnost je poseban oblik rada gdje liječnik mora biti doma i čekati poziv poslodavca za rad. Ona se odrađuje uz ionako ogroman broj prekovremenih sati, a nije adekvatno plaćena, vele u sindikatu, gdje traže da se pripravnost, umjesto postojećih sedam posto, uveća za 25 posto subotom, 50 posto nedjeljom i 150 posto blagdanom.

– Tražimo da se tu primijeni Zakon o radu. Pripravnost nije moje slobodno vrijeme, iako nisam na radnom mjestu. Ako sam u pripravnosti, ne mogu djecu pozvati u nedjelju na ručak jer mi se može dogoditi da kad trebam zakuhati juhu, moram ići u bolnicu. To se ne može prozvati slobodnim vremenom jer to nije tako, veli Čulinović-Čaić.

Osim toga, tvrdi, u našim se bolnicama redovito krši direktiva EU-a o radnom vremenu koja propisuje dnevni, tjedni i godišnji odmor.

– Za dva radna dana mora biti 12 sati odmora. Kad sam na pripravnosti u nedjelju, zovu me u bolnicu i u tri ujutro završim operaciju, u 7.30 moram nastaviti raditi kao da ništa nije bilo jer me čekaju pacijenti koji su već mjesecima naručeni na operaciju. Računa se na našu savjest, da nećemo odbiti pacijenta, a propisi se ne poštuju, upozorava šefica HLS-a. Pripravnost se u bolnicama, tvrdi, zloupotrebljava jer postoji manjak liječnika, pa ravnatelji ukidaju dežurstva, a umjesto njih uvode pripravnosti.

– Njima je jeftinije platiti nam par eura za naknadu za pripravnost, jer će tako upisati manje prekovremenih sati. Time se zakida liječnike, koji u to vrijeme nisu slobodni i više puta moraju dolaziti u bolnicu, upozorava Čulinović Čaić.

U liječničkom sindikatu od ministrice Hrstić traže i konačno definiranje vremensko-kadrovskih normativa koji su utvrđeni u vrijeme bivšeg ministra Beroša, ali na potpuno neprihvatljiv način. Ti su normativi osnova da se utvrdi je li liječnik na svom poslu odradio normu, što je temelj za dozvolu privatnog rada. Berošev dokument, smatraju u HLS-u, treba značajne korekcije.

Apsurdne odredbe

– Tamo su upisane operacije koje se ne rade već 30 godina, na primjer neke metode liječenja čira na želucu. Propisan je minimum i maksimum koliko neka operacija može trajati, ali posve nerealno. Za neke operacije koje znamo da u praksi traju kraće, piše da se rade tri ili četiri sata, a za veće operacije sat i pol do dva, navodi čelnica HLS-a. Osim toga, piše da operaciju slijepog crijeva ili bruha radi abdominalni kirurg, iako je riječ o elementarnim operacijama na kojima se uči kirurška tehnika. Zbog toga se, upozorava, može dogoditi da pacijenta sa slijepim crijevom odbiju operirati ako su u dežurstvu, na primjer, vaskularni kirurg ili traumatolog.

Na pregovaračkom stolu, kad pregovori s poslodavcem počnu, naći će se i cijena sata rada koja danas nije ujednačena među pojedinim mjesecima.

– Cijena sata rada dobije se kad se osnovnu plaću podijeli s brojem radnih sati u mjesecu. Tu smo zakinuti za prekovremene sate jer nam se oni obračunavaju po nižoj cijeni, i to najčešće u siječnju, srpnju i kolovozu, kad su godišnji odmori i kad odrađujemo još više prekovremenih, navodi Čulinović Čaić.

U HLS-u zbog ovih nagomilanih problema očekuju poziv za nastavak pregovora o granskom kolektivnom ugovoru, ali i izmjene vremensko-kadrovskih normativa i donošenje zakona o radnopravnom statusu liječnika koji bi trebao definirati neke specifičnosti liječničke struke.

U Vladi znaju tko je u pravu

– Mislim da su u Vladi svjesni ovih problema, znaju da smo u pravu, a zbog toga i odugovlače. Ali mi ne možemo beskonačno čekati. Da biste imati uređen sustav, mirnog, zadovoljnog i odmornog liječnika koji će puno bolje pomoći pacijentu, trebate prvo posložiti osnovne temelje, podsjeća čelnica HLS-a. Liječnici danas, priznaje, više ne odlaze u inozemstvo, ali odlaze u privatne zdravstvene ustanove jer su u javnom sustavu preopterećeni ogromnim brojem prekovremenih sati, dežurstvima i pripravnosti. »Ljudi jednostavno žele svoje slobodno vrijeme, žele svoj mir«, zaključuje.