“Unatoč napretku medicine, od bolesti srca i krvnih žila još uvijek se najviše obolijeva i umire u cijelom svijetu. Hrvatska pripada zemljama visokog kardiovaskularnog rizika iako imamo povoljne trendova posljednjeg desetljeća”, rekao je akademik Davor Miličić na konferenciji za novinare u KBC-u Zagreb, povodom Svjetskog dana srca, 29. rujna.


S tim u vezi iznio je podatak da je prije 15-ak godina udio kardiovaskularnih bolesti u ukupnoj smrtnosti u Hrvatskoj bio 50-ak posto,  a sada je oko 38 posto s tendencijom pada.




Posebno je istaknuo važnost izrade cjelovitog nacionalnog plana suzbijanja kardiovaskularnih bolesti koji bi obuhvatio  prevenciju, liječenje i rehabilitaciju, s naglaskom na prevenciji.


I ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić naglasio je važnost  takvog plana kako bi se smanjila smrtnost od srčano-žilnih bolesti.


“Svjetski dan srca obilježava se 25. put s ciljem poticanja izrade nacionalnih planova prevencije kardiovaskularnih bolesti. KBC Zagreb izabran je ove godine kao bolnica-partner”, rekao je Ćorušić.


Na tom tragu 14 djelatnika te bolnice sudjelovat će u subotu, 28. rujna, u javnozdravstvenoj akciji na Trgu bana Jelačića od 10 do 13 sati. Građanima, koji nemaju dijagnosticiranu kardiovaskularnu bolest, određivat će se faktori rizika, razina glukoze u krvi, ukupan kolesterol, krvni tlak i indeks tjelesne mase. Osobe kod kojih se utvrdi kardiovaskularni rizik bit će pozvane na pregled u Kliniku za kardiologiju KBC-a Zagreb.


“Nadamo se što većem odazivu”, rekao je ravnatelj.


Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak iznio je podatak da od kardiovaskularnih bolesti u svijetu umire više od 20 milijuna ljudi godišnje, oko četiri miljuna ljudi u Europi i oko 20.000 ljudi u Hrvatskoj.


“Ove se bolesti mogu spriječiti, najvažnija je edukacija građana o štetnim navikama koje su rizični faktior za nastajanje kardiovaskularnih bolesti,” rekao je Capak.


Posebno je naglasio važnost  ranog otkrivanja naslijeđenih ili stečenih bioloških rizičnih faktora kao što je povišeni krvni tlak, šećer u krvi, kolesterol i pretilost.


“Cilj nam je što ranije otkriti biološke rizike. Zato se uvode preventivni zdravstveni pregledi koji će se provoditi kroz primarnu zdravstvenu zaštitu gdje će se otkrivati ovi rizici i slati ljude na daljnje liječenje”, rekao je Capak.


Ivana Portolan Paić iz Ministarstva zdravstva rekla je da bi preventivni zdravstveni pregledi na nacionalnoj razini trebali konačno zaživjeti idućih mjeseci, najkasnije početkom 2025.


Verica Kralj iz HZJZ-a iznijela je podatak da je 2023.u Hrvatskoj  19.937 osoba umrlo od kardiovaskularnih bolesti što je oko 2000 manje u odnosu na prethodne dvije godine.


Hrvatska ima niže stope smrtnosti od Mađarske i Bugarske, ali smo lošiji od Slovenije, Češke i EU prosjeka.