ponedjeljak, 4. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

11 C°

ZELENA TRANZICIJA

Kada će biti gotova riječka marina i kakve veze ACI ima s Dolinom vodika?

Autor: Marinko Glavan

10.03.2023. 13:03
Kada će biti gotova riječka marina i kakve veze ACI ima s Dolinom vodika?

Foto: Arhiva NL



Najveći jadranski lanac nautičkih marina, ACI, prijavio se na natječaj za sudjelovanje u projektu Dolina vodika Sjeverni Jadran, koji zajednički provode Slovenija, Hrvatska i talijanska regija Furlanija-Julijska krajina, za koji je Europska komisija, kroz Partnerstvo za čisti vodik, nedavno dodijelila prvu tranšu od 25 milijuna eura bespovratnih sredstava. Člana Uprave ACI-ja Josipa Ostrogovića pitali smo na koji će se način ACI uključiti u taj projekt i s kojim ciljem, s obzirom na to da je riječ o tvrtki koja se bavi nautičkim turizmom, a ne energetikom.


Regionalni predvodnik


– Održivi turizam definitivno nije i ne smije biti samo trend, već treba predstavljati zajednički cilj kojem će stremiti svi ključni akteri u našem nacionalnom, regionalnom pa naposljetku i globalnom turističkom sektoru.


Zelena tranzicija za krajnji cilj ima osiguravanje maksimalne održivosti, odnosno najviše moguće učinkovitosti u upravljanju energijom te zaštiti mora, priobalja i kvalitete života lokalne zajednice od brojnih faktora koje donosi cjelogodišnji turizam.




Kao najveći lanac marina na Mediteranu te regionalni predvodnik upravo u zelenoj energetskoj transformaciji nautičkog turizma, ACI je zahvaljujući svojoj infrastrukturi, resursima i znanjima idealan kandidat za kvalitetnu realizaciju ovakvog projekta koji će posljedično donijeti mnoštvo dobrobiti za cijelu našu zemlju.


Ukratko, partnerstvo za čisti vodik projekta sjevernojadranske Doline vodika, kao vodeća inicijativa u srednjoj i južnoj Europi, treba olakšati prijelaz na integrirani ekosustav koji uključuje industriju, energetiku i transportne sustave te poboljšanje suradnje u istraživanjima i inovacijama kako bi se razvio lanac opskrbe vodikom.


Sada, u vremenu kada Republika Hrvatska donosi novu Strategiju održivog turizma, idealan je trenutak da se zajedničkim snagama pozicioniramo kao ključni akteri na području Europske unije upravo za ovo pitanje koje će u budućnosti zasigurno biti od vitalnog značaja za cjelokupnu energetsku i gospodarsku opstojnost čitave Europe, a vrlo vjerojatno i svijeta.


Glavni cilj ACI-ja u spomenutom segmentu je implementacija energetskih rješenja i inovacija koja uključuju tehnologije vodika, čime će se implementirati Europski zeleni dogovor, odnosno europska, ali i hrvatska vodikova strategija.


Uvjerenja smo da je integracija vodikovih ekosustava u naš lanac marina posebno učinkovit način za prelazak na opći integrirani ekosustav u području energetike. Stoga smo se i odlučili za suradnju s drugim industrijskim i tehnološkim partnerima te razvojnim pionirima, institucionaliziranima kroz konzorcij Dolina vodika Sjeverni Jadran.


Da ACI već dugi niz godina zapravo gleda u ovom pravcu, čak i prije nego je to postao globalni trend, najbolje dokazuje naša tradicija odgovornosti u gospodarenju morem i priobaljem, odnosno činjenica da sve naše cjelogodišnje marine imaju međunarodno priznate Plave zastave, a i jedna smo od prvih tvrtki iz turističkog sektora koja ima čak četiri ISO certifikata.


Ovom projektu želimo se priključiti jer nije pitanje hoće li se dogoditi tranzicija na vodikove tehnologije, nego je pitanje kad će se ona dogoditi, odnosno koliko prije 2050. godine ćemo imati energetske sustave koji su ugljično neutralni i velikim dijelom temeljeni na tehnologijama vodika.


Trenutno nije na vidiku drugo rješenje za dostizanje klimatske ili ugljikove neutralnosti, bez šire primjene vodikovih tehnologija.


Josip Ostrogović / NL arhivaJosip Ostrogović / NL arhiva

Kakva je uloga vodika u budućnosti nautičkog sektora, posebno u malim, zatvorenim morima, posebno osjetljivim na onečišćenja, kakvo je i Jadransko?


– Uloga vodika posebno je važna u takozvanim energetski intenzivnim sektorima koji se snažno oslanjaju na fosilna goriva kao što su metalska, kemijska i građevinska industrija, cement, cigla i slično, kao i u transportu tereta, kako u cestovnom i vodenom, tako i u zračnom prometu, koji se danas oslanjaju na fosilna goriva.


Jednako u vrlo značajnoj mjeri vrijedi i za pomorski te nautički sektor, što posebice dolazi do izražaja upravo u ovakvim malim, zatvorenim morima kao što je Jadransko. Kao zemlja se ponosimo izrazito čistim morem i priobaljem u odnosu na svjetski prostor, a primjena ovakvih inicijativa ključna je da bismo ga takvim i zadržali.


U proteklom desetljeću bili smo svjedoci intenzivne elektrifikacije prometnog sektora i sada je jasno da je elektrifikacija zajedno s vodikom formula za dekarbonizaciju.


Štoviše, Hrvatska je već sad, ponajprije zaslugom Vlade Andreja Plenkovića, u ovom kontekstu daleko iznad europskog prosjeka, a u novije je vrijeme dodatno ubrzala tranziciju prema niskougljičnoj energiji, čemu itekako ide u prilog ovaj natječaj, kao i činjenica da će na njemu konkurirati upravo ACI kao lider nautičkog turizma, ne samo u Hrvatskoj, već i u mediteranskom okruženju.


Ogroman posao


ACI se, prema dostupnim informacijama, namjerava baviti ne samo tehnologijama korištenja vodika, već i njegovom proizvodnjom, na koji način namjeravate realizirati i jedno i drugo?


– U ovom trenu nismo u mogućnosti dati tražene informacije budući da su u ovoj fazi projekta to još uvijek povlaštene informacije koje smo sukladno našim regulatornim obvezama te internim aktima dužni objaviti na Zagrebačkoj burzi, Hanfi, Hini te našoj korporativnoj stranici prethodno bilo kakvoj daljnjoj komunikaciji prema medijima. Čim budemo u mogućnosti dati odgovor na ovo pitanje, na raspolaganju smo za razgovor, naravno.


Kakva je u tome uloga vašeg partnera, tvrtke Gitone, koja posluje u sastavu Lürssen grupe?


– Tvrtka Gitone Kvarner je partner s kojim realiziramo zajednički projekt izgradnje ACI marine Rijeka u luci nautičkog turizma Porto Baroš. Suradnja s kolegama iz Gitonea zasad je vrlo produktivna. Održali smo i nekoliko sastanaka na temu vodika i njegove moguće primjene.


Također, važno je naglasiti kako su i Gitone i ACI članovi konzorcija Dolina vodika Sjeverni Jadran, a zajednički zaključak obiju strana je taj da postoji izuzetno velik prostor za suradnju na tom području. Stoga će o ovoj temi svakako biti razgovora u bližoj budućnosti, a o svim odlukama ćemo pravovremeno obavijestiti javnost te posebice lokalnu zajednicu.


Kao prvu marinu u kojoj će se realizirati projekti vezani uz vodik i njegovo korištenje, navodite onu u Opatiji, zašto baš ta marina i što sve u njoj planirate, vezano uz korištenje vodika? U kojim rokovima i kolika je predviđena vrijednost investicije? Što će ACI i njegovi gosti time dobiti?


– Naša je želja te ujedno konačni cilj da ACI marina Opatija u Ičićima postane prva marina u našem lancu u kojoj bi se razvio cijeli lanac vrijednosti vodika, od OIE-PV, skladištenja energije, mjera energetske učinkovitosti i pomorskog prometa do korištenja vodika.


U ovom trenu ne možemo govoriti o rokovima i vrijednosti investicije. Moram naglasiti da su određene predradnje nužne kako bismo sve ovo realizirali. ACI svakako ima namjeru biti uključen u lanac, i to u proizvodnom dijelu vodika te u inovacijama za njegovu primjenu, no pod uvjetom da isto bude u skladu s posebnim propisima te prethodno utvrđeno kao održivo i isplativo za Društvo.


Na putu implementacije spomenutih tehnologija čeka nas ogroman posao. Prije svega, potrebno je da Društvo prethodno realizira prostornoplanske, imovinskopravne i ekonomske pretpostavke za realizaciju spomenutih projekata.


Riječka marina će zahvaljujući najsuvremenijim tehnološkim rješenjima biti najnaprednija marina na Mediteranu, a vrlo vjerojatno i u svijetu. Sukladno tome, realizacijom ovog projekta Europske unije i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, ACI marina Opatija bi u tandemu s ACI marinom Rijeka pozicionirala Kvarner kao mikrolokaciju i Republiku Hrvatsku kao članicu EU-a u središte zelene energetske tranzicije čitavog Mediterana.


ACI će suradnjom u projektu pridonijeti ne samo boljem konkurentskom pozicioniranju svojih energetski održivih marina, već će, uvjeren sam, postati i jedna od najtraženijih nautičkih destinacija i takozvani »big minds« budućih generacija.


Važni iskoraci


Je li zapravo riječ o »generalnoj probi« za tehnologije koje namjeravate implementirati u buduću ACI marinu Rijeka, koju zajedno s partnerima već dulje vrijeme najavljujete kao najnapredniju i najsuvremeniju na Jadranu? Što sve po pitanju korištenja vodika donosi nova riječka marina? Marina u Rijeci zamišljena je i kao prva koja će koristiti brojne druge inovativne tehnologije, poput autonomne navigacije i novog sustava zbrinjavanja otpada. O čemu se točno radi i hoće li te tehnologije, pokažu li se uspješnima, biti primijenjene i u ostalim ACI marinama?


– S velikim zadovoljstvom možemo najaviti itekako velike i važne iskorake u ovom segmentu, koji će zasigurno biti od iznimnog značaja za cjelokupni domaći pomorski sektor te posebice za lokalnu zajednice grada Rijeke i okolice. Marina će biti od izuzetne važnosti upravo u smislu spominjane neophodne zelene i digitalne tranzicije.


Točnije, ACI marina Rijeka u tom će segmentu biti jedan od, ne samo regionalnih, već i globalnih lidera tako što će tehnologije razvijene i primijenjene u njoj biti implementirane i u ostalim ACI-jevim marinama na Jadranu, a vjerojatno i puno šire – u marinama i plovilima diljem svijeta.


Razvoj novih tehnologija pogona brodova, digitalizacije, autonomne ili djelomično autonomne plovidbe, uz pomoć najsuvremenijih 3D projekcija podmorskog i nadmorskog dijela luke budućnost su nautičkog turizma, posebice u zatvorenim i osjetljivim morskim ekosustavima poput Jadrana i Mediterana.


Pritom će od posebnog značaja biti i razvoj alternativnih brodskih pogona, primjerice na vodik ili struju, uz najviše standarde zaštite okoliša, zbrinjavanja otpada i smanjenja štetnih utjecaja na prirodu, a uvjeti za sve navedeno bit će omogućeni upravo u ACI marini Rijeka.


Sve to dodatno doprinosi značenju buduće ACI-jeve marine Rijeka – projektu koji će Hrvatskoj, osim najsuvremenije i najluksuznije marine u cjelokupnoj nacionalnoj ponudi, pružiti tehnološki najnapredniju marinu na Mediteranu.


Kad smo kod marine u Rijeci, u kojoj je fazi taj projekt? Jesu li ishođene potrebne dozvole i kada će započeti stvarni radovi? Koliko će trajati i kad će marina biti u funkciji?


– Trenutno smo u fazi ishođenja potrebnih dozvola, završena je studija utjecaja na okoliš i nadam se da ćemo za nekoliko mjeseci dobiti lokacijsku dozvolu te potpisati ugovor o koncesiji kako bismo na jesen krenuli s radovima. Bude li sve teklo prema planu, morski dio marine mogao bi biti u funkciji već 2025. godine, a marina bi u cijelosti mogla biti u pogonu godinu kasnije.


Vizualizacija nova marina nautička Porto Baroš ACI Lurssen Rijeka riječka luka

Rekordni rezultati


ACI je lani ostvario rekordne prihode i dobit prije oporezivanja, uz istodobno povećanje ulaganja u marine? Je li dobit izravna posljedica povećanja cijena usluga i u kojoj mjeri i u što će se ulaganja nastaviti? Jesu li rekordne prihode osjetili i radnici ACI-ja, jeste li povećavali plaće i koliko?


– U 2022. godini ACI je ostvario ukupno 247,2 milijuna kuna poslovnih prihoda, što predstavlja rekordne rezultate u 40 godina dugoj povijesti tvrtke. Prema nerevidiranom izvješću o rezultatima poslovanja, EBITDA Društva u proteklom je razdoblju dosegla vrijednost od 101 milijun kuna, što je porast od 21 posto, u odnosu na godinu ranije.


Tijekom 2022. godine u sustav marina uloženo je ukupno 58,4 milijuna kuna, što predstavlja samo jedan u nizu postignutih strateških iskoraka u navedenom razdoblju.


Nakon nekoliko godina, prošle smo godine minimalno podigli cijene usluga kao odgovor na inflatorne pritiske i povećanje cijene energenata, roba i usluga. No, ostvareni rezultati prije svega su posljedica stabilizacije općeg globalnog turizma nakon dvije pandemijske godine, a svakako i plod ulaganja u infrastrukturu te podizanja kvalitete usluga u našim marinama.


Naposljetku, ostvarene rezultate, koji proizlaze iz dugogodišnjeg zadovoljstva nautičara našim uslugama, pripisujemo upravo predanosti naših zaposlenika koje smo nastojali adekvatno nagraditi za ovakvu povijesnu godinu.


Zahvaljujući navedenim iskoracima, kao i sastancima koje je Uprava Društva održala s predstavnicima Sindikata, ostvaren je zajednički konsenzus na korist svih zaposlenika pa je tako krajem godine potpisan Aneks Kolektivnog ugovora iz 2019. godine čime su povećana dosadašnja prava svih radnika i to prvenstveno kroz povećanu osnovicu plaće te podizanje koeficijenta složenosti poslova.


Nastavno na postignuti dogovor, osnovica plaće zaposlenicima je povećana već za prosinac 2022. godine.


Hrvatska je od 1. siječnja ušla u šengensku zonu slobodnog kretanja ljudi i roba, kako će se to odraziti na poslovanje ACI-ja, očekujete li još bolje rezultate nego lani?


– Ulazak Republike Hrvatske u šengenski prostor te u eurozonu nedvojbeno predstavlja vitalan faktor za planiranje daljnjih poslovnih strategija. Shodno tome, temeljem ostvarenih rezultata u 2022. godini te imajući u vidu daljnje razvojne ciljeve, Uprava je usuglasila plan poslovanja za sljedeću poslovnu godinu koji itekako uzima u obzir i navedene nacionalne iskorake naše zemlje, ostvarene od 1. siječnja ove godine.


Smatramo kako će on rezultirati brojnim benefitima, ne samo za nautički turizam, već i cjelokupni hrvatski turizam i Hrvatsku općenito, pa u tom smislu očekujemo povećanje potražnje za našim uslugama te, naravno, i povećanje prihoda. Ove godine posebno smo usmjereni na obilježavanje velike 40. obljetnice osnutka ACI-ja 1. srpnja.


Budući da se ACI još od 1983. godine nametnuo kao najveći lanac marina na Mediteranu i apsolutni lider u nautičkom turizmu, što smo do danas i ostali, vjerujemo da ćemo ovu posebnu prigodu dodatno okruniti novim poslovnim iskoracima.


Riječka marina unaprijedit će kvalitetu života stanovnika cijele riječke regije


Projekt riječke marine podijeljen je u dva dijela, morski i kopneni. Kopneni dio koji bi trebao ponuditi najviše sadržaja Riječanima i njihovim gostima, očito će kasniti u odnosu na morski. Zbog čega i kada će taj dio biti dovršen?


– Projekt je započeo i stabilno se kreće svojom planiranom putanjom te zasad nemamo razloga prognozirati ikakva kašnjenja. Ukratko, morski dio marine trebao bi biti otvoren 2025., a kopneni 2026. godine.


U međuvremenu, još bih jednom istaknuo dobrobiti koje će marina donijeti, ne samo našim Riječanima, nego i cijelom jadranskom području. No, u marini će prije svega ipak najviše moći uživati lokalna zajednica, tako što će građanima Rijeke i ostalim gostima ponuditi niz sadržaja, od atraktivne šetnice, preko vrhunske eno-gastroponude, do sportskih i drugih aktivnosti. S


vojim brojnim sadržajima, novim radnim mjestima i poslovnim mogućnostima unaprijedit će i kvalitetu života stanovnika cijele riječke regije, prije svega jer će u marini biti zaposleno više od 130 djelatnika, a kad se pribroje sve prateće djelatnosti, ta će brojka biti znatno veća, s tim da će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta u mnogobrojnim djelatnostima opskrbe, održavanja, servisa i različitih usluga vezanim uz poslovanje luke nautičkog turizma, plovila i posade.


Hoće li biti izgrađena sa svim planiranim sadržajima i što će sve ponuditi gostima marine? Ostaje li u projektu izgradnja javne garaže i kada će ona biti u funkciji?


– U lokacijskoj dozvoli predviđena je javna garaža u skladištu 41, a glavnim će se projektom preciznije definirati predviđeni sadržaji.