Foto: Davor Kovačević/NL
Europska komisija Vijeća Europe za efikasnost pravosuđa (CEPEJ) objavila je svoj najnoviji izvještaj o stanju pravosuđa u zemljama članicama, među kojima Hrvatska i dalje ima nezavidne rezultate rada. Iako se prikupljeni podaci tiču funkcioniranja pravosuđa tijekom 2022. za 44 zemlje od 46 članica Vijeća Europe, isti pokazuju silazne ili uzlazne trendove koji imaju višegodišnje posljedice.
Hrvatska se nalazi među ukupno tri zemlje koje jedine od 2020. do 2022. nisu povećale proračunska sredstva za nacionalna državna odvjetništva. Takve financijske injekcije jedino još nisu imale Danska i Portugal.
Radikalno povećanje, ujedno i najveće među članicama, imao je Cipar, porast budžeta za državno odvjetništvo za respektabilnih 194 posto.
Sistematski problemi
Cipar je proveo sveobuhvatnu reformu državnoodvjetničkog sustava, a dodatno povećao i plaće savjetnika u uredu glavnog državnog odvjetnika.
Hrvatska se mučila sa svojim sistemskim problemima, ispolitiziranim izborom novog glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, a upravo je ovih dana objavljeno kako je DORH u nekoliko mjeseci od stupanja na dužnost glavnog tužitelja napustilo 15 njegovih zamjenika.
Hrvatska je još smanjila proračunska izdvajanja za sudove u odnosu na primjerice Gruziju, Azerbajdžan i Armeniju koji su budžetiranje za sudove povećali u rasponu od 50 do 85 posto.
Paradoks
Prema izvještaju CEPEJ-a povećanje proračunskih iznosa u triima spomenutim državama odnosilo se prvenstveno na povećanja plaća, nabavku informatičke opreme, izgradnju novih zgrada sudova, ali i povećanja pristojbi i broju sudskih predmeta.
Smanjenu godišnju raspodjelu financija za sudove imali su Crna Gora, Slovačka i Ukrajina te Norveška i Švedska, dvije skandinavske države koje su po stupnju vladavine prava ionako na samom svjetskom vrhu.
Paradoksalno je što se uz dodjelu manje sredstava za sudstvo u izvještaju zaključuje da i dalje imamo više sudova po broju stanovnika u odnosu na prosjek članica Vijeća Europe.
Niska izdvajanja
Računica kaže da Hrvatska ima tri suda na 100 tisuća stanovnika, dok je prosjek zemalja članica 1,38. CEPEJ podsjeća da je realizirani proračun pravosudnog sustava u Hrvatskoj 2022. iznosio 250,2 milijuna eura, što predstavlja izdvajanje od 65 eura po stanovniku, osjetno niže od prosjeka članica (74 eura) koji je porastao u dvije godine.
Hrvatska je u 2020. bila na razini prosjeka od 64 eura. Ipak, domaća proračunska izdvajanja za pravnu pomoć po stanovniku iznosila su 3,7 eura, što premašuje medijalni iznos članica Vijeća Europe od 2,6 eura.
CEPEJ ujedno konstatira da žene čine većinu u hrvatskom sudstvu i tužiteljstvu te pratećem osoblju.
najnovije
najčitanije
Županija
NE IDE PREMA PLANU
Bio plantu iz Povljane zapela izgradnja uljare, donosimo detalje
Zadar
NASADI
Donosimo raspored današnjih sprovoda
Svijet
SUKOB
Kremlj ponovio Putinovu tvrdnju da je rat u Ukrajini gotovo završen
Svijet
streaming gigant
Netflix u deset godina uložio 135 milijardi dolara u filmove i serije
Nogomet
IGRAČKA LEGENDA
Sergio Ramos postaje vlasnik Seville
Zadar
OBORINE
NEBO SE OTVORILO! Jaka kiša zasula Zadar, evo što kaže prognoza za srijedu
Županija
Dragana Buljević
Maturantica iz Obrovca dominira na natjecanjima i želi studirati medicinu: ‘Želim u kritičnim situacijama biti tu za nekoga’
Zadar
povici
Tinejdžeri Zadrom vikali “Sieg Heil” i dizali desnicu, evo što o tome kaže policija
Zadar
BUKNULA VATRA
U Kožinu planulo krovište zgrade, vatrogasci na terenu
Crna Kronika
prometni kaos