Izložba NMMU-a u Zadru je jedan od važnijih projekata

Ministarstvo kulture i medija provodi 295 projekata obnove EU sredstvima, njih stotinjak nacionalnim sredstvima, a do sada je iz Fonda solidarnosti povučeno više od 900 milijuna kuna, rekla je u srijedu ministrica Nina Obuljen Koržinek, u kratkom pregledu aktivnosti u 2022. godini.

“U ovom trenutku završili smo više od 15 projekata, većina njih je započela s radom, dinamika je dobra”, istaknula je na konferenciji za novinare.

Najvažniji projekti su nova zgrada Hrvatskog povijesnog muzeja (na mjestu DHMZ-a), Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti (na Gornjem gradu), sjedište Hrvatskog restauratorskog zavoda (bivša Tvornica duhana Zagreb), a tu je i niz drugih, od Ateliera Meštrović, preko crkvi do Muzeja Mimara.

U 2023. nastavak projekta obnove od potresa

Projekt obnove nakon potresa nastavlja se i u 2023., te se očekuje da će do 30. lipnja na to biti potrošeno otprilike tri puta više sredstava od inicijalno alociranih. Ukupno tijekom iduće godine očekuje se realizacija oko 2,5 milijardi kuna.

“Tijekom siječnja ćemo ugovoriti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti cjelovitu obnovu onih zgrada, kulturnih institucija koje će se nastaviti obnavljati sredstvima Ministarstva, što uključuje nacionalne intervencije i obnovu zgrada u kulturno-povijesnoj cjelini Petrinje”, istaknula je Obuljen Koržinek.

Konkretno, u planu je završetak konstrukcijske obnove ugovorene putem Fonda solidarnosti, realizacija izgradnje 26 kuća u centru Petrinje i ugovaranje projekata cjelovite obnove kulturnih ustanova, a bit će osigurana i dodatna sredstva za obnovu zgrada za koje je ministarstvo provodilo hitne mjere i osiguralo sredstva za izradu dokumentacije a koja nisu bila obuhvaćena natječajima iz Fonda solidarnosti.

Pandemija na kulturu u Hrvatskoj ostavila manje štetnih posljedica nego u drugim državama

Protekla je godina bila godina oporavka nakon pandemijske krize koja je, ocijenila je Obuljen, u Hrvatskoj prošla s manje štetnih posljedica nego većina drugih država, a nakon brze reakcije vlade i njihovih potpora.

Smatra kako je bilo ključno ostaviti kulturu otvorenom, za razliku od drugih europskih država.

“Bila je to hrabra odluka koja se pokazala dobrom. Imali smo mjere, kolege su radili u nemogućim uvjetima, ali u usporedbi s drugima imamo puno manju krizu publike, manje je ljudi odustalo od bavljenja kulturom i umjetnošću, nemamo zatvorenih institucija ili organizacija koje su prestale raditi”, rekla je.

Pokrenut niz uspješnih projekata, održane radionice o SLAPP tužbama

S ciljem decentralizacije kulturnih sadržaja pokrenut je Konzorcij Hrvatskih narodnih kazališta, Dalmatinski koncertni ciklus, Ruksak pun kulture na otocima, programi za mlade u područjima pogođenima potresom, a provodi se i projekt financiran od Europskog socijalnog fonda – nabava 12 bibliobusa, u vrijednosti 35 milijuna kuna.

Podsjetila je i da je Ministarstvo u suradnji s novinarskim udrugama i pravosuđem organiziralo niz radionica o SLAPP tužbama i već se vide prvi rezultati, odnosno odbacuju se tužbe prepoznate kao SLAPP.

Godinu je ocijenila jednom od najuspješnijih u povijesti hrvatske kinematografije – završen je 21 dugometražni igrani film, od čega su 13 većinska hrvatska produkcija, a čak ih je 10 debitantskih.

“Obilježili smo 10 godina Filming in Croatia što je i jedan od najuspješnijih sustava izravne potpore koji imamo, s učinkom od 1,6 milijardi kuna izravnih prihoda u proračunu”, dodala je.

Od novih prostora kulture, među ostalim, otvoreni su knjižnica u Garešnici, Svetoj Nedelji, tvrđava svetog Ivana u Šibeniku, Zavičajni muzej u Benkovcu, Providurova palača u Zadru.

Izložba NMMU-a u Zadru jedan od važnijih projekata

U punom obimu vratili su se i sajmovi knjiga u Zagrebu, Puli, Splitu, od velikih međunarodnih projekata ističu se izložba Ivana Meštrovića u Pragu i Tome Savića Gecana na Venecijanskom bijenalu.

Kao jedan od važnijih projekata izdvojila je otvorenje izložbe “Jedan svijet” u Zadru, u okviru koje će na dvije godine zbirka umjetnina NMMU-a biti izmještena iz svog prostora, što je prvi primjer takve dugoročne posudbe.

Ministarstvo je provodilo i akcije pomoći Ukrajini te niz stručnih skupova, među kojima se ističe bavljenje rizicima koji Hrvatska, kao jedna od prvih europskih državam integrira u sustav zaštite spomenika, a pokrenut je i pilot-projekt utvrđivanja podrijetla pokretne imovine oduzete građanima židovskog podrijetla u vrijeme NDH i poraća.