Subota, 20. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

OGROMNA INVESTICIJA

Izgradnja Istarskog ipsilona od Pazina do Matulja bit će skuplja od Pelješkog mosta

Autor: Marinko Glavan

24.09.2023. 09:45
Izgradnja Istarskog ipsilona od Pazina do Matulja bit će skuplja od Pelješkog mosta

Foto: Vedran Karuza/NL



Točno osamdeset godina nakon donošenja Pazinskih odluka kojima je Istra pripojena Hrvatskoj i četrdeset i dvije godine nakon što su prvi automobili prošli tada novim tunelom Učka, početkom ovog tjedna službeno je obilježeno i probijanje druge tunelske cijevi, duge 5,6 kilometara, koja će omogućiti punu integraciju istarskih autocesta, takozvanog Istarskog ipsilona, kojim upravlja tvrtka Bina Istra, u većinskom vlasništvu francuskog Bouyguesa, s mrežom autocesta u ostatku Hrvatske.


Deset kilometara


Druga cijev tunela trebala bi biti u potpunosti izgrađena i opremljena pred početak turističke sezone iduće godine, a nakon toga Bina Istra će pokrenuti i ulaganje u modernizaciju postojeće tunelske cijevi, u što će biti uloženo više od osam i pol milijuna eura.


Istog dana kad je tunel službeno probijen, u ponedjeljak, 18. rujna, obilježen je i početak radova na izgradnji punog profila autoceste od tunela Učka do Matulja, deset kilometara duge dionice koja će, zajedno s dvije cijevi tunela u potpunosti povezati autoceste u Istri i Primorsko-goranskoj županiji, kao i na izgradnji dodatna dva vijadukta preko rijeke Mirne i Limske drage, čime će i zapadni dio Ipsilona u cijelosti biti izgrađen u punom, četverotračnom profilu.




Vrijednost radova na izgradnji nove cijevi tunela Učka je 200 milijuna eura, a otprilike jednako toliko koštat će i izgradnja punog profila autoceste od tunela do Matulja, uz još oko petnaest milijuna eura za dodatne građevinske radove na ovim dionicama i cestovnim objektima uz njih.
Kada se tome pribroji i vrijednost izgradnje punog profila autoceste na dionicama od Pazina do tunela Učka, u Istarski ipsilon, odnosno njegovu izgradnju u punom profilu autoceste, u zadnjih nekoliko godina i tri iduće, bit će uloženo ukupno više od 570 milijuna eura, što je, za ilustraciju, nešto više od vrijednosti Pelješkog mosta, zajedno s pristupnim cestama s kopnene strane i na Pelješcu, do Stona.


Zbog tolike vrijednosti radova, aneksom ugovora potpisanim u svibnju ove godine, država je Bina Istri, uz odobrenje Europske komisije, produljila koncesiju na Istarskom ipsilonu, najkasnije do 15. rujna 2041. godine, na temelju omjera ulaganja i očekivanog povrata, nakon čega će Istarski ipsilon prijeći u vlasništvo, odnosno pod upravljanje države.


Ovakav ugovor u veljači ove godine je prihvatila i Europska komisija, potvrdivši kako je usklađen s pravilima EU-a o državnim potporama i javnoj nabavi.


– Komisija je utvrdila da je mjera nužna i primjerena za osiguranje sigurnosti autoceste i smanjenje prometnih gužvi. Komisija je zaključila da je mjera proporcionalna jer Bina-Istra neće dobiti prekomjernu naknadu te neće narušiti tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama, stajalo je u obrazloženju Komisije.


Ostatak mreže


Od izgradnje punog profila autoceste u Istri i spoja s ostatkom mreže autocesta u Hrvatskoj očekuju se višestruki benefiti, prvenstveno po pitanju povećanja protočnosti i sigurnosti prometa, što je posebno važno u turističkoj sezoni, budući da oko 90 posto turista u Istru dolazi vozeći upravo Istarskim ipsilonom.


No svi ovi projekti imaju i političko značenje, u smislu čvršćeg prometnog povezivanja istarskog poluotoka s ostatkom države, ali i gospodarsko već tijekom same gradnje jer će, prema dosadašnjim najavama, na izgradnji punog profila do Matulja, kao i dvaju vijadukata te na nastavku opremanja nove tunelske cijevi, a nakon nje i osuvremenjivanju stare, uglavnom biti zaposlena domaća građevinska operativa, kao što je i do sad bio slučaj, kod izgradnje pojedinih dionica Ipsilona


Probijanje nove cijevi tunela bio je povijesni dan za Istru, Primorsko-goransku županiju i cijelu Hrvatsku, a iskop nove cijevi, započet prije dvije i pol godine, bio je golem izazov za graditelje.


– Ovaj projekt nije samo tehnološko čudo, već i rezultat upornog rada, predanosti i suradnje brojnih pojedinaca, tvrtki i institucija Republike Hrvatske, naglasio je prilikom probijanja tunela Dario Silić, predsjednik uprave Bina Istre.



– Zahvalni smo inženjerima i projektantima, a posebno radnicima koji su danonoćno, u tri smjene, radili na probijanju ovog tunela. Njihova stručnost i predanost ključni su za ostvarenje ovog velikog projekta, kazao je Silić.


Nova tunelska cijev, osim što će značajno povećati protočnost prometa, također će imati i ogroman pozitivan učinak na sigurnost prometovanja tunelom koji do sad nije imao sigurnosne izlaze za slučaj opasnosti, primjerice požara u tunelu.


Prema standardima u vrijeme kada je građen, to je možda bilo prihvatljivo, ali u današnje vrijeme tuneli se grade ili na način da se uz glavni tunel iskapa i manji, evakuacijski tunel, kao što je to izvedeno na tunelu Podmurvice, na novoj cesti D 403 u Rijeci koja će biti puštena u promet do sredine idućeg mjeseca, povezujući novi kontejnerski terminal i zapadni dio središta grada sa zaobilaznicom, ili tako da se paralelno grade dvije tunelske cijevi koje su međusobno povezane poprečnim prolazima te jedna drugoj služe kao evakuacijski putevi. Tako su, primjerice, građeni tuneli na mreži Hrvatskih autocesta, a ovu važnu sigurnosnu komponentu ubuduće će zadovoljavati i tunel Učka.


– Nemojte misliti da smo mirno spavali u proteklih 28 godina, znajući da postojeći tunel nema izlaza za nuždu. Ipak, i u takvoj situaciji, dodatnim mjerama i ulaganjem vrijednim preko sedam milijuna eura uspjeli smo osigurati siguran prolazak i prometovanje za preko jedanaest milijuna korisnika godišnje.


Dupliranjem tunela Bina istra će povećati sigurnost i postići usklađenost tunela s propisima Europske unije o sigurnosnim zahtjevima, rekao je Silić, naglasivši kako su, osim druge glavne cijevi tunela, iskopana i čak dvadeset i četiri poprečna tunela, koji povezuju dvije tunelske cijevi, od kojih je dvanaest namijenjeno prolazu pješaka i isto toliko za prolazak vozila. Najduži od tih tunela dugi su po 250 metara, kolika je i najveća udaljenost između dvije cijevi, pa su već sami po sebi predstavljali velik posao i izazov za građevinare.


Velik izazov


– Na probijanju druge tunelske cijevi sudjelovalo je i po više od 400 radnika u određenim periodima, a koristili su najmodernije tehnike tunelogradnje, od kojih neke do sad nisu bile primjenjivane u Hrvatskoj, poput pokretne trake za odvoz iskopanog materijala, tekućeg eksploziva za miniranje te modernih sustava za probijanje i iskop, rekao je Silić.


Da bi dočarao o koliko se velikom poslu radi, predsjednik uprave Bina Istre iznio je samo dio brojki vezanih uz iskop nove tunelske cijevi – za miniranje je ukupno potrošeno više od tisuću tona tekućeg eksploziva, tijekom iskopa je potrošeno preko tri tisuće tona čelika, a iskopano je milijun i tristo tisuća tona materijala.


– Paralelno s ovim izuzetno zahtjevnim i osjetljivim radovima, uspjeli smo u zadnje dvije godine osigurati promet kroz postojeću cijev tunela, na nekim mjestima samo pedesetak metara udaljenu od mjesta gdje se minirao i probijao tunel, s tim da smo uspijevali probijati i po dvadeset metara tunela dnevno, kazao je Silić.


Osim sigurnosnih i prometnih izazova, iskop druge tunelske cijevi pratili su i veliki izazovi po pitanju geologije, odnosno sastava i strukture tla kroz koje je tunel probijen, kao i svi negativni efekti pandemije COVID-19, nedostatka radne snage, energetske krize i inflacije.



– Nailazili smo na izrazito loš materijal, daleko lošiji i zahtjevniji nego u postojećoj cijevi tunela, uz velik broj pukotina i jama u utrobi Učke. Velik izazov za Bouygues TP, kao glavnog izvođača, bilo je i izvođenje radova pod prometom, bez njegovog zaustavljanja. Sve prethodne faze izgradnje odradili su kvalitetno, prije roka, unutar ugovorene cijene i bez dodatnih troškova tako da nismo sumnjali da će i ovu fazu, gradnju tunela, zajedno sa svim podizvođačima, izvesti kvalitetno, na vrijeme i u skladu s projektom, rekao je Silić.


Istaknuo je i važnost, kao i zahtjevnost dva novozapočeta projekta, izgradnje punog profila autoceste do Matulja, duge 10,3 kilometra i izgradnje dvaju vijadukata, preko Mirne i Limske drage, zajedno dugih 1,6 kilometara.


– Potpisivanjem izmjena i dopuna Ugovora o koncesiji, s ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem i uz podršku Vlade Republike Hrvatske, otvoren je put ka realizaciji ovih važnih projekata na europskom TEN-T koridoru te dodatno spajanje Istarske i Primorsko-goranske županije s mrežom autocesta. Zajedno s dionicom koju grade Hrvatske autoceste, naši će korisnici moći putovati od Pule do Zagreba punim profilom autoceste, i to za svega dva i pol sata, bez zaustavljanja.


Također ćemo izgraditi ceste i omogućiti pristup naseljima poput Benčinića i Kolanića, što danas stvara velike probleme u sigurnosti prometa i mogućnosti pristupa tim naseljima. Kao najveće prednosti izgradnje ove dionice autoceste istaknuo bih povećanje sigurnosti i protočnosti prometa, jer njom prosječno dnevno prolazi više od deset tisuća vozila, a u ljetnim mjesecima ta se brojka penje na više od 18 tisuća vozila na dan, rekao je Silić.


Radna mjesta


Izgradnja nove dionice autoceste u iduće će tri godine, istaknuo je, osigurati velik broj radnih mjesta i zapošljavanje domaće radne snage, uz pozitivan učinak na cjelokupno gospodarstvo.


– Na izgradnji punog profila autoceste na ovoj dionici, na kojoj, nažalost, sada bilježimo i najveći broj prometnih nesreća, bit će angažirano petsto radnika i stotinjak strojeva, što će svakako značajno pridonijeti zapošljavanju mladih u iduće tri i pol godine, rekao je Silić.


Nova dionica autoceste, prema njegovim će riječima biti izgrađena uz visoke standarde zaštite okoliša i lokalnog stanovništva od negativnih utjecaja. Tako će na potezu od tunela do Matulja biti postavljeno preko šest kilometara pregrada za zaštitu od buke, a bit će izgrađen i zatvoreni sustav odvodnje oborinskih voda.


Za potrebe realizacije svih navedenih projekata, Bina Istra je osigurala financiranje od devet komercijalnih banaka, u iznosu većem od milijardu eura. Tim će se sredstvima, uz rok otplate od 18 godina, odnosno do kraja koncesijskog ugovora Bina Istre za upravljanje Istarskim ipsilonom, reprogramirati postojeća kreditna zaduženja i financirati nova ulaganja.


– Za osiguranje tih sredstava morali smo zadovoljiti čak 160 tehničkih i financijskih uvjeta, kao i ishoditi građevinske dozvole, što je bio ogroman i vrlo izazovan zadatak, rekao je Silić, zaključujući kako sve odrađeno, zajedno s odobrenjem Europske komisije za produženje koncesijskog ugovora na temelju svih ulaganja Bina Istre, pokazuje kako je riječ o dobrom javno-privatnom partnerstvu između te tvrtke i Republike Hrvatske, od kojega će najveću korist imati svi koji putuju prema Istri ili iz nje.