Izbor novih ustavnih sudaca i dalje na čekanju

Izbor deset ustavnih sudaca kojima 7. prosinca istječe mandat produljen za šest mjeseci, obavljen je u Saboru 2016. samo četiri dana prije nego što bi Ustavni sud ostao bez kvoruma. Sada, dakle, do tog trenutka ima još skoro dva i pol mjeseca i vjerojatno je i to razlog sporog odvijanja procedure popunjavanja Ustavnog suda s desetero novih članova.

Bivši ministar pravosuđa Ivan Malenica, koji je danas predsjednik saborskog Odbora za Ustav, pokazuje da mu se zaista nigdje ne žuri.

Prvo je više od mjesec dana nakon konstituiranja Sabora čekao s raspisivanjem javnog poziva za ustavne suce, kad je njegov jednomjesečni rok istekao zastupnici su otišli na ljetnu stanku, a ni po njezinom završetku Malenica nije još ništa poduzeo.

Morao bi on organizirati saslušanje svih prijavljenih kandidata, njih 64, na sjednici Odbora za Ustav, ali ni za idući tjedan ono nije najavljeno.

Najvažnija zadaća

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković je, pak, prošli tjedan izbor članova Ustavnog suda, uz usvajanje državnog proračuna za 2025., proglasio najvažnijom zadaćom zastupnika ove godine. »Svi to s velikim zanimanjem iščekuju.

Jer, prvo, Ustavni sud je jedan od stupaca hrvatske države i hrvatske demokracije, i drugo, moramo postići dvotrećinsku većinu, nije dovoljna samo potpora vladajuće većine, nego moramo ostvariti dogovor barem s dijelom oporbenih stranaka. Tu ćemo testirati koliko smo ozbiljni i odgovorni.

Ja vjerujem da ćemo postići dogovor. Vjerojatno će to biti dosta uzbudljivo, često je bilo drame i prije kada su se birali ustavni suci jer kalkuliraju i vladajući i oporba«, izjavio je Jandroković u intervjuu za Hrvatski radio.

Te kalkulacije su također možda u pozadini Maleničinog odugovlačenja, možda u parlamentarnoj većini žele proces izbora ustavnih sudaca odvući skroz do kraja studenog ili čak početka prosinca, računajući da bi u vremenskom tjesnacu oporba bila puno mekša, kooperativnija.

Jer, ako se do 7. prosinca ne izabere barem četvero članova Ustavnog suda, koji bi s trojicom Miroslav Šeparović, Mato Arlović i Goran Selanec, kojima mandat traje do 2025., činili kvorum, ne bi se mogli održati izbori za predsjednika Republike, na kojima je u statusu favorita Zoran Milanović.

Uglavnom, niti ima naznaka da Malenica priprema saslušanja brojnih zainteresiranih za Ustavni sud niti su, doznajemo, započeli makar neformalni razgovori vladajućih i opozicije o budućim ustavnim sucima.

Iako je u pitanju nešto tako bitno, ništa se još nije dogodilo otkako su sredinom srpnja pristigle prijave za Ustavni sud.

Stav oporbe

U oporbi, međutim, tvrde da neće postati fleksibilniji ako je namjera HDZ-a doista odgađati ovaj izbor do »pet do 12«. Uvriježena je teza da je izbor ustavnih sudaca 2016. bio plod političke trgovine, ali on to zapravo nije bio.

Nije se tada između HDZ-a i lijevo-liberalne opozicije ništa trgovalo nego je svaka strana odredila svojih pet kandidata na koje je ona druga pristala.

Možda bi HDZ htio da i ovaj put bude takav model, ali SDP se sa svojim političkim saveznicima već ranije usaglasio da neće dati zeleno svjetlo svakome koga HDZ nominira nego samo onima za koje će smatrati da ispunjavaju potrebne stručne i etičke kriterije, pa i, kako nam je kazao jedan od čelnika oporbe, »pod cijenu propasti izbora za Ustavni sud«.

S tim da bi za protivnike HDZ-a optimalan ishod bio izbor četiri do šest ustavnih sudaca, a ne svih deset, jer bi u tom slučaju dosta teže nego proteklih godina »HDZ-ovi suci« mogli oformiti potrebnu većinu od sedam glasova.

Znači, opozicija, iz koje je isključen Most, neće biti popustljiva i ovogodišnji izbor ustavnih sudaca mogao bi se zaista pretvoriti u političku trgovinu, cjenkanje.

Ima u SDP-u više ideja kako pristupiti ovom procesu, jedna je da se ponudi HDZ-u da većina i manjina u Saboru stavi na papir sva imena prijavljenih koja su joj posve neprihvatljiva i da ona potom ne budu predmet pregovora, a da se u okviru ostatka konsenzus postigne o kandidatima kojih ne mora biti deset.

No, o konačnoj strategiji SDP-a odlučit će novo vodstvo na čelu sa Sinišom Hajdašem Dončićem, u konzultacijama s Možemo i drugim partnerima u parlamentu. Inicijativa je ipak na HDZ, od vladajuće stranke se očekuje da napravi prvi korak i predloži način odabira članova Ustavnog suda, klasičan »naših pet – naših pet« ili ponešto modificiran.

Do tada je sve na razini spekulacija, makar je, recimo, jasno da će HDZ nastojati poslati u Ustavni sud Dražena Bošnjakovića, koji je zbog toga odustao od mirovine, a SDP u njemu zadržati suce poznate po izdvojenim mišljenjima kojima su se suprotstavljali većini predvođenoj predsjednikom Miroslavom Šeparovićem.