Hrvatski model ranog otkrivanja karcinoma pluća širi se Europom

Nove preporuke odnose se i na proširenje programa za rano otkrivanje raka na rak prostate, pluća i želuca.

Važna pretraga

Dok je u pogledu probira za rak debelog crijeva teško očekivati da bi se Hrvatska, s odazivom nižim od 30 posto, mogla u iduće dvije godine približiti tom cilju, po svemu sudeći hrvatski model probira za rak pluća postat će vodećim u Europi. Naš model su već počele pilotirati četiri države – Francuska, Velika Britanija, Poljska i Mađarska.

Kako je to ovog tjedna u Europskom parlamentu istaknuo akademik Miroslav Samaržija, pokretač projekta ranog otkrivanja raka pluća niskodoznim CT snimanjem, riječ je o metodi koja daje izvrstan rezultat ne samo u otkrivanju raka pluća u najranijoj, potpuno izlječivoj fazi, nego je dragocjena u ranom otkrivanju drugih sijela raka ili drugih bolesti štitnjače, jetre i ostalih unutarnjih organa vidljivih tim CT pregledom.

– Stvari se brzo mijenjaju. Prije četiri godine nisam znao ništa o screeningu, a danas sam njegov veliki poklonik. Postali smo svjesni da ova pretraga mora postati dijelom redovnog zdravstvenog sustava, poručio je akademik Samaržija u Bruxellesu.

– Pred tri godine Hrvatska je donijela odluku o pokretanju probira za rano otkrivanje raka pluća. Počeli smo aktivno tražiti zdrave ljude kako bismo otkrili bolest prije nego se pojave prvi simptomi.

Za nas je to bila potpuna novost, a pokazalo se da je ta metoda više nego obećavajuća. Umjesto da dijagnosticiramo rak pluća u IV. fazi s visokom smrtnošću, uspjeli smo ga detektirati u I. fazi bolesti, kad je izlječiv, rekao je Samaržija.

Hrvatski su liječnici prihvatili smjernice iz SAD-a i malo ih izmijenili. Cilj je bio otkriti stanice raka u veličini od šest do 15,5 milimetara, a ne metastatski rak, kao što je to bilo dosad.

U 20 radioloških centara u 13 gradova u dvije je godine pregledano oko 16.000 ljudi, građana u dobi od 50 do 75 godina, redom pušača ili bivših pušača koji su prestali pušiti u posljednjih 15 godina.

Na pregled niskodoznim CT-om pozivali su ih liječnici obiteljske medicine, a čitav je postupak potpuno digitaliziran, pa tako obiteljski liječnik dobiva nalaz i – ako je nalaz pozitivan – pacijenta po potrebi šalje pulmologu, odnosno kirurgu, a u slučaju negativnog nalaza naručuje ga na ponovni pregled kroz određeni broj godina.

U dvije godine screeninga, od 16.000 pregledanih osoba negativno je bilo 6.600 nalaza, a semipozitivno njih 1.751, te su oni morali proći dodatne preglede. Pozitivna su bila 623 nalaza, ali malignitet je utvrđen tek kod njih 159. Od toga broja, 76 pacijenata prošlo je operaciju, a pronađen je i niz drugih tumora povezanih s ovim nalazom.

U 18 posto slučajeva, otkriven je KOPB (kronična opstruktivna plućna bolest, op.a.), koji je također ključno početi liječiti u što ranijoj fazi, 40 posto pregledanih imalo je znakove emfizema, što je prethodnica KOPB-u, a tek polovina pregledanih imala je normalnu plućnu funkciju.

Psihološka podrška

Riječ je o sofisticiranoj metodi koja pronalazi znakove maligne bolesti prije pojave simptoma, što je ohrabrujuće i za liječnike i za pacijente. Ipak, mnogi se ljudi boje pregleda jer se boje teške dijagnoze.

Upravo zato, akademik Samaržija smatra da bi se pri bolničkim centrima koji provode ovakve preventivne preglede trebali ustrojiti odjeli za psihologiju, radi podrške pacijentima. On računa da će se u idućim godinama broj pregleda niskodoznim CT-om povećati do 40.000.

Hrvatska eurozastupnica Romana Jerković održala je ovog tjedna u Europskom parlamentu konferenciju »Time to screen! Implementing new EU cancer screening recommendations« (Vrijeme je za screening! Implementacija novih preporuka za programe probira na rak) gdje su zemlje članice imale priliku razmijeniti primjere dobre prakse u provođenju nacionalnih programa probira na rak.

Nove europske smjernice donose preporuku novog pristupa ranom otkrivanju raka: mamografske preglede za sve žene u dobi od 50 to 69 godina, uz sugestiju proširenja na dob od 45 do 74 godine.

Rano otkrivanje raka vrata maternice umjesto Papa testa bazira se na testiranju na humani papiloma virus (HPV) i to u dobi od 30 do 65 godina, dok se za rano otkrivanje raka debelog crijeva i dalje preporučuje testiranje uzorka stolice u dobi od 50 do 74 godine.

Probir za rak dojke dosad ima najbolji obuhvat: uvelo ga je 25 od 28 država članica i obuhvatilo 95 posto žena. Iako je 20 država članica EU-a osiguralo testiranje za kolorektalni rak, samo 11 država postiglo je puni obuhvat.

Probir za rak vrata maternice, kao najstariji program probira koji je počeo još 70-ih godina, nije osigurao zadovoljavajuću dostupnost u EU-u jer punu dostupnost ove pretrage ima samo 12 država članica.

U Hrvatskoj je organizirani probir na ovo sijelo raka zaustavljen i već godinama se ne provodi, ali je zdravstvena administracija najavila njegovu skoru obnovu.

Slovenija je jedna od država koje se mogu pohvaliti izvrsnom provedbom probira za rak vrata maternice. Program ZORA tamo se provodi od 2003. godine, a uključuje Papa test, odnosno HPV test od 2011. godine, za dobne skupine žena od 20 do 64 godine. Odaziv na preglede im je veći od 80 posto.

– Incidencija raka vrata maternice povećala se 90-ih godina, kada smo oportunistički pozivali žene na Papa test. Kada smo uveli organizirani probir i produljili razmak pregleda s jedne na tri godine, povećao se odaziv na preglede, poboljšali smo rezultate i gotovo iskorijenili pojavu nezadovoljavajućih nalaza.

To je dokaz koliko se može postići organiziranim probirom: pregledima u razmacima od tri do pet godina, incidencija raka vrata maternice može se reducirati za čak 80 posto, istaknula je Urška Ivanuš, epidemiologinja u državnom programu ZORA.

Loši pokazatelji

Istodobno, države koje ne provode taj program imaju jako loše pokazatelje. Rumunjska, na primjer, svake godine zabilježi 3.300 novih dijagnoza raka vrata maternice, a oko 1.700 žena godišnje umre od te vrste raka.

»Takve je pokazatelje Slovenija imala 60-ih godina prošlog stoljeća«, upozorava Ivanuš. Slovenija je danas gotovo eliminirala smrtnost od raka vrata maternice, koja se kreće ispod šest posto.

U Hrvatskoj u posljednjih 10 godina bilježimo oko 320 slučajeva i oko 120 smrti od raka vrata maternice godišnje. Prema podacima Europske komisije, Hrvatska se nalazi na 11. mjestu od 27 zemalja EU-a po stopama incidencije i mortaliteta od raka vrata maternice.

U ranom otkrivanju raka dojke, jedan od europskih primjera dobre prakse je Portugal: tamošnja Liga za borbu protiv raka uspjela je od 1985. godine, kad je započeo pilot-projekt probira, do 2021. godine obuhvatiti kompletan teritorij i osigurati preventivne preglede za većinu žena u dobi od 50 do 65 godina.

Portugal danas ima 39 mobilnih timova za mamografiju i tri centra za očitavanje nalaza i pozive na pregled. Opremljeni su 3D mamografima te imaju dvostruko očitavanje nalaza radi manje mogućnosti pogreške.

Dobar odaziv postižu dvostrukim slanjem poziva, jer neposredno pred pregled šalju posljednji poziv s molbom da se žena doista odazove. U slučaju negativnog nalaza, pacijentici se šalje pismo, a ako je nalaz pozitivan, prima telefonski poziv i dogovara termin daljnjeg pregleda.

U Portugalu je na mamografiju 2022. godine pozvano 858.000 žena, a odazvala ih se 381.000, što je niskih 44 posto. Ipak, ponavljajućim pozivima postignut je ukupni odaziv od 73 posto, istaknula je prof. Marta Pojo iz Portugalskog instituta za onkologiju u Lisabonu.