Pušenje i dalje ostaje jedan od vodećih preventabilnih uzroka bolesti i smrti. Njegove posljedice ne iscrpljuju se samo u karcinomu pluća, nego zahvaćaju i mokraćni mjehur, kardiovaskularni sustav i reproduktivno zdravlje. Pušenje je izravno povezano s kroničnom opstruktivnom bolesti pluća, neurološkim poremećajima i erektilnom disfunkcijom, istaknuto je na okruglom stolu, koji je okupio liječnike i stručnjake za javno zdravstvo.




Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak upozorio je na novi oblik „tihe epidemije“ zamjenskih duhanskih proizvoda. Riječ je o grijanim duhanskim proizvodima, elektroničkim cigaretama, nikotinskim vrećicama, duhanu za žvakanje i biljnim cigaretama, koji se često percipiraju kao manje štetni, iako za to ne postoje dugoročni dokazi. Upravo suprotno, stručnjaci upozoravaju da svaki od tih proizvoda nosi rizike te može čak produbljivati ovisnost o nikotinu.


Capak je istaknuo kako je nužno dodatno ojačati edukaciju građana, ali i razmotriti strože regulatorne mjere, uključujući potpunu zabranu pušenja u zatvorenim javnim prostorima. Istodobno je podsjetio da u Hrvatskoj postoje dostupni programi za prestanak pušenja, od škola nepušenja i savjetovališta do farmakoloških terapija, no njihov potencijal još uvijek nije dovoljno iskorišten.


Oko 44 posto učenika isprobalo e-cigarete


Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Željko Petković upozorio je da je oko 44 posto učenika barem jednom isprobalo e-cigarete, što ukazuje na snažnu privlačnost tih proizvoda među adolescentima. Još je alarmantnije što mnogi mladi s konzumacijom nikotina počinju već između 13. i 16. godine života, u razdoblju kada se razvijaju obrasci ponašanja.


Takvi trendovi upućuju na potrebu za ciljanim preventivnim programima u školama, ali i šire kroz obitelj, medije i digitalni prostor. Stručnjaci upozoravaju da industrija duhanskih i nikotinskih proizvoda sve više koristi moderne marketinške strategije, uključujući društvene mreže, kako bi privukla novu generaciju korisnika.


Na globalnoj razini, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da e-cigarete koristi više od 100 milijuna ljudi, među kojima je čak 15 milijuna adolescenata. Iako se ukupna prevalencija pušenja u svijetu postupno smanjuje s oko 1,38 milijardi korisnika 2000. godine na današnjih približno 1,2 milijarde, brojke i dalje ostaju iznimno visoke. Svake godine više od osam milijuna ljudi umre od posljedica aktivnog ili pasivnog pušenja.


Europa pritom i dalje prednjači po udjelu pušača, s prevalencijom od 24,1 posto, dok je najmanja u Africi 9,5 posto. Hrvatska se, međutim, i unutar europskog konteksta izdvaja po visokoj učestalosti pušenja, osobito među mlađim odraslim osobama.


Pulmolog Marko Jakopović dodatno je naglasio razmjere problema istaknuvši da je čak 95 posto umrlih od raka pluća pušačkog statusa. Osim toga, pušenje u prosjeku skraćuje život za desetak godina.


Hrvatski dan nepušenja obilježava se od 2003. godine, tradicionalno na prvi dan Korizme, u razdoblju koje simbolički potiče odricanje i uvođenje zdravijih navika.