Hrvatska planira gradnju vlastite nuklearne elektrane

Unatoč načelnom dogovoru sa Slovenijom o gradnji drugog bloka zajedničke nuklearke u Krškom, Hrvatska bi prema najavama ministra gospodarstva Ante Šušnjara željela graditi nuklearnu elektranu na svojem teritoriju.

– Hoće li to biti mali nuklearni reaktori ili klasična nuklearna centrala, odlučit će struka. Gradnjom nuklearne centrale na svojem teritoriju dobiva se geopolitički i sigurnosni kontekst, to je put kojim moramo ići, rekao je Šušnjar kazavši da bismo za gradnju atomske elektrane mogli konkurirati i za sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a.

U razmatranju je više lokacija, no ministar nije htio precizirati koje. Podsjetio je da su se još u vrijeme bivše države razmatrale lokacije kod Ivanić Grada, Erduta i otoka Vira, no od posljednje se odustalo iz turističkih razloga.

Hrvatska je pri tom i dalje zainteresirana za suradnju sa Slovenijom, no Šušnjar je ponovio da želi nuklearku na hrvatskom tlu.

U Ministarstvu gospodarstva je u veljači, podsjetimo, održan sastanak radne skupine za izradu Zakona o nuklearnoj energiji, na kojemu je najavljeno da će Hrvatska graditi male modularne nuklearne reaktore, a prve reaktore mogli bismo imati najranije za desetak godina.

– Unatoč tome što imamo 50 posto vlasništva u Nuklearnoj elektrani Krško, koja je igrom slučaja izgrađena na teritoriju Republike Slovenije, odlučni smo u tome da razvijamo nuklearne elektrane u Hrvatskoj, rekao je Šušnjar dodavši da su u svijetu i Europskoj uniji svi suglasni da je nuklearna energija niskougljična energija, služi za tranziciju na zelenu obnovljivu energiju i da je riječ o baznoj energiji iz koje se može proizvoditi zeleni vodik i ostali čisti energenti.

Stručnjak za nuklearnu energiju dr. Tonći Tadić kaže da sve članice EU razmišljaju o malim modularnim reaktorima te smatra da je Hrvatska u pravom trenutku poduzela pravi korak.

Naveo je i da u Euroatomu smatraju kako je jedini put prema dekarbonizaciji EU-a kombinacija obnovljivih izvora energije i malih nuklearnih elektrana.

Nuklearna elektrana Krško iz sustava izlazi 2043., a termoelektrana Plomin 2033., pa se postavlja pitanje sigurnosti i stabilnosti opskrbe električnom energijom u Hrvatskoj, tim više što se procjenjuje da će potrošnja električne energije u Hrvatskoj do 2050. iznositi oko 36 teravat sati ili dvostruko više nego danas.