Hrvatska je još daleko od uvođenja digitalnog eura. Što dosad znamo o globalnom planu stotinu središnjih banaka?

Hrvatska narodna banka jedna je od sto centralnih banaka u svijetu koja razvija mogućnosti centralnobankarske digitalne valute, u našem slučaju – digitalnog eura. No, daleko smo još od uvođenja digitalnog novca jer je Europska središnja banka tek u pripremnoj fazi koja je počela lanjskog studenog i trajat će dvije godine, a tek po isteku te faze Upravno vijeće ESB-a odlučit će hoće li prijeći na drugi dio te odrediti njegov opseg i trajanje.

Iako mnogi strahuju da će preko digitalnog novca država i centralna banka kontrolirati našu potrošnju i privatnost, guverner Boris Vujčić takvu je mogućnost otklonio kazavši da cilj digitalnog eura nikako nije praćenje građana i njihove potrošnje, dodavši da to »nije ni ideja ni perspektiva«.

Čak štoviše, guverner nas uvjerava, kao i šefica ESB-a Christine Lagarde, da korištenje digitalnog eura čak nosi i višu razinu privatnosti nego korištenje ostalih oblika plaćanja jer sustav neće imati mogućnost raspoznavanja tko plaća kome, podaci će biti anonimizirani uz potpuno poštivanje GDPR direktive i ostale europske regulative.

Informacije o transakcijama čak neće morati ići ni preko interneta, nego će biti dovoljno samo prisloniti mobitel na mobitel onoga kojemu posuđujete novac ili mu nešto plaćate. Naime, digitalni euro moći će biti u formi aplikacije na mobitelu, sučelja na računalu ili tabletu, ili pak kartice u novčaniku.

Ideja uvođenja digitalnog novca je da novac središnje banke ne bude samo u gotovini, nego i u digitalnom obliku, s obzirom na to da digitalni novac prilikom elektronskog kartičnog plaćanja već koristimo, ali to nije novac središnje banke, nego de facto privatni novac koji vam je banka stavila na vaš račun.

Pa su središnje banke odlučile ljudima omogućiti da imaju i direktno javni centralnobankarski novac u digitalnom formatu, jer jedini oblik centralnobankarskog novca koji imamo u novčanicima je gotovina. I svakako napomenimo da svatko tko prihvaća bilo koji oblik digitalnog plaćanja, morat će prihvaćati i digitalni euro.

Kada jednog dana dođe do izdanja digitalnog eura, građani će sa svojeg računa u banci moći napuniti svoj elektronski novčanik s digitalnim eurom, pri čemu će postojati ograničenje iznosa koji se može imati u tom novčaniku, a prema trenutnom prijedlogu to će biti do tri tisuće eura.

Konačno, s digitalnim eurom platni bi sustav u Europi trebao postati neovisniji od bilo kojih trećih nuditelja usluga platnoga prometa koji su izvan Europe, a ojačala bi se i otpornost europskog platnog sustava.